KNJIŽEVNA KRITIKA: Mračne strane čoveka
KNjIGA "10 filmskih priča" ("Grafoprint", Gornji Milanovac 2023) Dušana Kovačevića je posvećena "sećanju na ljude koji su obeležili istoriju srpske, jugoslovenske, evropske, svetske filmske umetnosti", a s kojima je naš istaknuti stvaralac radio, a s nekima od njih prijateljevao, veći deo života.
Foto: Privatna arhiva
Povod za pisanje ovih posve filmičnih, dinamičnih i izuzetno duhovitih priča - koje se odlikuju ironijom, pa i autoironijom - jeste pedeset godina umetničkog stvaralaštva njihovog autora, odnosno pola veka od premijernog izvođenja njegovih drama ("Maratonci trče počasni krug" i "Radovan Treći"). Te drame su ga uvele u svet pozorišta, filma i literature, a po vrhunskim dometima odmah odredile njegovo izuzetno mesto u umetnosti i kulturi.
U ovoj knjizi razlistavaju se sećanja na: Aleksandra Acu Popovića, Nikol Kidman, Danila Batu Stojkovića, Nikitu Mihalkova, patrijarha Pavla, Džejmsa V. Harta, Boru Todorovića, Patrika Besona, Roberta Redforda, kao i na dve izuzetne ličnosti iz sveta sporta - na jedan slučajan susret (sa Peleom) i jedan prigodan (sa Euzebiom). Ovi susreti su posebni po tome što je Dušan Kovačević, zaljubljenik u fudbal i do današnjeg dana predani rekreativac, mogao i u toj sferi života biti - profesionalac.
Foto promo
Priče koje čine knjigu, osim po umetničkoj izuzetnosti prvog reda, na šta smo navikli kada su u pitanju dela Dušana Kovačevića, za današnjeg čitaoca su važne zato što mu, osim na osnovu značajnih detalja iz života znamenitih pojedinaca (na primer Bore Todorovića), u širem društvenom i političkom kontekstu pokazuju ne samo raspored snaga u svetu već i razmere licemerja u njemu - od misije "civilizatora" (na primer prema autohtonom stanovništvu Amerike), preko ekskluzivnog poimanja demokratije i međunarodnog prava, pa sve do mračne strane čoveka. Jer, "dvonožac voli da ratuje", kako se na nedavnom, sajamskom predstavljanju knjige, Dušan Kovačević priseća Mihizovih reči.
Na našu stalnu zapitanost o tome koliko je umetnost moćna da na svoj način pojmi pošast i vitalnost ideologija, kao i posledice opčinjenosti i zaslepljenosti njima, svakako nam odgovaraju drame i filmovi Dušana Kovačevića. Setimo se samo "Balkanskog špijuna" i "Andergraunda", a svakako nam ostaje da žalimo što zbog rata nisu realizovani neki njegovi projekti - između ostalih, snimanje filma po romanu D. M. Tomasa "Beli hotel" - iz kojih bismo znatno bolje razumeli današnja dešavanja.
I dok ne dođete do "10 filmskih priča", zaključićemo prikaz rečima njihovog autora sa sajamskog predstavljanja: "Čitajući tu knjigu susreo sam se sa problemima koji se sada dešavaju u Ukrajini. Roman govori o velikom zločinu koji se dogodio u Babljem jaru. Za nedelju dana je ubijeno preko 50.000 ljudi - Poljaka, Rusa, Ukrajinaca. Jedan od ljudi koji je to organizovao bio je Stepan Bandera o kome se i danas vode priče i zbog čega se, između ostalog, vodi rat u Ukrajini. Tom čoveku je sada podignuto stotine spomenika sa opravdanjem da se tada borio protiv Rusa. Jedna potpuno šizofrena i cinična priča o fašizmu."
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RASPADA SE PARTNERSTVO SA PUTINOM: Ukrajina dobila ključnog saveznika u NATO-u
PRE otprilike deset godina, rat u Siriji pomogao je da se stvori neočekivano partnerstvo na Bliskom istoku između Turske i Rusije. Međutim, ono se sada raspada, tvrdi Njujork tajms. Naime, Turska snažno pomaže Ukrajini da stvori uporište u delu sveta gde je ruski predsednik Vladimir Putin ranije uživao značajan uticaj.
08. 06. 2026. u 09:25
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)