POGLED ISKOSA: Heroine slikarstva
U BEOGRADSKOJ Galeriji Medija centar "Odbrana" do 8. aprila održava se izložba "Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog", priređena prošle godine i u Novom Sadu.
Vidosava Kovačević "Glava starca" Sponen zbirka Pavla Veljanskog
Ako je reč o heroinama, onda je primereniji izraz smotra a ne izložba, pojedinih od najboljih srpskih slikarki između dva svetska rata, mada su Vidosava Kovačević i Nadežda Petrović postradale pre i za vreme Prvog svetskog rata (od arta do rata).
Predstavljene su slike i crteži Nadežde Petrović, Lize Križanić, Zore Petrović, Leposave St. Pavlović, Ljubice Cuce Sokić, Vidosave Kovačević i tapiserije Milice Zorić. Tu su i slike muških stvaralaca na kojima su prikazane ove umetnice a u Galeriji je i prateći katalog u tvrdom povezu.
Odavno se u aktuelnoj društvenoj istoriji i teoriji govori o tzv. ženskom pismu, ženskom senzibilitetu i slikarstvu. Takva podela, naravno, nema osnova u umetnosti, talenat nema roda. U sadašnjoj humanistici se takvo razdvajanje vrši silom na svaki način, mada su naše značajne slikarke neofiguracije poput Ljubice Mrkalj i Dragane Đurić Kovačević ustale protiv takve podele, jer ih to gura u geto drugorazredne umetnosti, slabije od "muške", a i sam čin stvaranja nema ni pola niti roda, frustrirane intelektualke mu naknadno pridaju takvo značenje.
Premda se sve do Prvog svetskog rata umetnice nisu mogle obrazovati na likovnim akademijama, eventualno su na njima postojala ženska odeljenja, činjenica je da žene oduvek stvaraju. One najbolje u renesansi, baroku i neoklasicizmu kao Sofonizba, Artemizija Đentileski, Anđelika Kaufman i druge, nisu mogle da se mere sa muškim umetnicima, kao što nema ni velikih žena hirurga, što su primetili neki odlični anesteziolozi kao Simon Dragović, o čemu su pisali i naši poznati hirurzi. S druge strane, piscu ovih redova možda su likovno zanimljivije i originalnije nadrealistkinje poput Valentine Igo, Remedios Varo, Doroteje Tening, Leonore Karington, Fride Kalo, Leonor Fini, Meret Openhajm i njima bliske Milene Pavlović Barili od samih likovnih stvaralaca nadrealista.
Tako misli i Luj del Mastro, jedna od najboljih svetskih poznavalaca fantastične umetnosti. Slično su i slikarke zastupljene na ovoj izložbi ništa slabije, ako ne i bolje od nekih muškaraca; sa Nadeždom Petrović započinje srpska moderna umetnost, a od nje i Zore Petrović ni sada nema boljih ekspresionista kod nas. Premda nisu likovno na njihovom nivou, tu su i ostvarenja Lize Križanić, supruge karikaturiste Pjera Križanića (još bolja karikaturistkinja je Beta Vukanović), danas zaboravljene umetnice, sestre Sretena Marića, verovatno najvećeg erudite koga smo ikada imali. Na ovoj vrednoj izložbi su i dela Milice Zorić, koja je stvarala posle Drugog svetskog rata. Bila je žena istaknutog političara Rodoljuba Čolakovića, kvalitetna umetnica, ali dok druge vrednije od nje nisu ni katalog mogle da dobiju, o njenim tapiserijama su objavljene dve monografije.
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)