MOSKVA DALA ZELENO SVETLO: Hoćemo li kredite vraćati u rubljama
MOGUĆNOST koju je Srbija pre nekoliko dana zvanično dobila od Ruske Federacije, da vraća dug u rubljama, mogla bi da bude dobra za naše finansije, smatraju stručnjaci.
Kako prof. Hasan Hanić sa Beogradske bankarske akademije smatra, opciju bi trebalo razmotriti i prihvatiti ukoliko nam donosi korist.
Ruski premijer Mihail Mišustin obnarodovao je pre nekoliko dana da je Srbiji odobreno otplaćivanje ruskih kredita u valuti ove zemlje u cilju "razvijanja i jačanja prijateljskih odnosa". Naloženo je i potpisivanje međuvladinog sporazuma u vezi sa tim, pa je odobren nacrt protokola kojim se Srbiji daje opcija da određene kredite otplaćuje u rubljama.
Kako se iz nacrta može videti, protokol se odnosi na dva kredita odobrena u 2013. godini, kredit koji je dat u 2019. godini i ugovor o izmirenju dugova zaključen 2021. Ove zajmove Srbija je uzela za izgradnju i rekonstrukciju železnice. Prvi iznosi 800 miliona dolara, a drugi oko 200 miliona dolara.
Prema rečima prof. Hanića, ova mogućnost je dobra za Srbiju, jer nam omogućava određene pogodnosti.
- Ako, recimo, dugujemo u evrima i ako možemo za manju sumu u evrima da kupimo rublje i da rubljama otplatimo dug u evrima, to bi za nas bilo isplativije - kaže prof. Hanić za "Novosti".
- Ista logika važi i za dug u dolarima. Smatram da bi samo u tom slučaju imalo smisla da prihvatimo njihovu ponudu.
Kako prof. Hanić kaže, i za Rusiju je ova opcija ekonomski isplativa jer stimuliše tražnju za rubljama kako bi njihova valuta jačala u poređenju sa drugim.
IZBEGAVANjE ZATEZNE KAMATE
ZA kredite koji su predmet odluke ruskih vlasti ugovorena je redovna kamatna stopa u iznosu od četiri odsto, a u slučaju kašnjenja u otplati ona je 6,1 procenat.
- S obzirom na teškoće koje su nastale u međunarodnom platnom prometu, posebno oko plaćanja u dolarima, zbog zbivanja u Ukrajini, veoma je važno što je Srbiji data mogućnost da kredite plaća u rubljama i da nema zastoja, odnosno da ne moramo da plaćamo tako visoke zatezne kamate - ističe prof. Hanić.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00
TEŠKE VESTI IZ VAŠINGTONA STIGLE U KIJEV: Nema više "patriota" za Ukrajinu
VAŠINGTON još nema besplatne sisteme protivvazdušne odbrane "patriot" koji bi mogli da budu prebačeni u Ukrajinu, proizilazi iz intervjua sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom za MSNBC.
26. 04. 2024. u 19:17
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)