MLINARIMA LEGLE SVE RATE: Država platila 193,6 miliona dinara
UPORNOST se mlinarima isplatila. Posle višemesečnog čekanja, slanja dopisa i pregovaranja, konačno im je pre nekoliko dana isplaćena i poslednja rata, zbog gubitka koji su imali kada su brašno morali da prodaju po ograničenim cenama.
Tokom osam meseci, od 15. novembra brašno je prodavano po cenama koje su bile niže od tržišnih.
Kako iz "Žitounije" kažu, sa poslednjom uredbom Vlade, država je nedavno namirila mlinare sa poslednjih oko 193,6 miliona dinara. Time je, kako kaže Šajatović, direktor Udruženja mlinske, pekarske i testeničarske industrije, ispunjen i poslednji njihov zahtev. Od ukupnog broja mlinova, dva su najveća, još dva malo manja, a ostali su u odnosu na njih manje proizvodnje. Novac od poslednje rate je srazmerno podeljen prema tome koliko je ko brašna isporučio.
- U martu je odobreno da mlinovi kupe iz državnih rezervi 15.000 tona brašna po 23 dinara po kilogramu, što je u odnosu na tržišnu cenu koja je 35 dinara, za 12 dinara manje - kaže Šajatović. - Za februar i mart je isplaćeno 160 miliona dinara. Ostalo je da se pokriju troškovi za još četiri meseca, a što je sada sa ovom poslednjom uplatom namireno. Sredstva su obezbeđena rebalansom budžeta, a isplaćena su preko Uprave za agrarna plaćanja. Mesecima nismo odustajali. Iako je po zakonu da država može da ograniči cene, mlinari takođe po članu istog tog zakona nisu dužni da obezbeđuju tu socijalnu razliku.
Kako naš sagovornik kaže, uredba o ograničenim cenama važila je do kraja jula ove godine, da su svih 15 mlinova isporučili brašno trgovinama, kako je zahtevano - svih 39.000 tona brašna.
- Sankcije su bile izuzetno ozbiljne, šest meseci da ne radi mlin, pa nikome nije ni padalo na pamet da se ogluši - kaže Šajatović. - Bilo je takođe veoma teško izdržati dok smo čekali da nam se isplati novac, pa nema dileme da su mlinovi u tom periodu otežano poslovali. Osim toga, oko dva meseca bio je zabranjen izvoz, što po mojoj proceni predstavlja gubitak od 40.000 tona brašna u izvozu ili 17 miliona evra. Osim novca izgubili smo i poverenje kupaca. Naša glavna izvozna niša je region, pre svega Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija.
Prema Šajatovićevim rečima, i tokom poslednje krize se pokazalo da su jedini sigurni garant stabilnosti i snabdevenosti brašnom mlinovi, a tek na drugom mestu državne rezerve.
PROIZVODNjA VODI U MINUS
KAKO je Šajatović rekao, proizvodna cena brašna, tipa 400 sada je 70 dinara po kilogramu, a da je sa porezom na dodatu vrednost i maržom od deset odsto u maloprodaji 84,70 dinara po kilogramu.
Kilogram brašna tipa 500 košta u proizvodnji 65 dinara, a sa PDV i maržom 78,65 dinara. Te cene će važiti do 28. februara 2023. godine.
NEOČEKIVANA IZJAVA BERBOKOVE O HARKOVSKOJ OBLASTI: Bolno priznanje nemačke ministarke
NEMAČKA ministarka spoljnih poslova Analena Berbok priznala je ozbiljne poteškoće za Oružane snage Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
18. 05. 2024. u 12:12
ZASTRAŠUJUĆE UPOZORENjE TRAMPA: Treći svetski rat bi mogao izbiti pre predsedničkih izbora u SAD
BIVŠI američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi za pet meseci preostalih do izbora u SAD mogao da izbije treći svetski rat zbog nesposobnosti aktuelnog američkog rukovodstva.
18. 05. 2024. u 09:45
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (1)