MAKEDONCI POPILI NAŠE MLEKO? U 2022. izvezli smo osnovne namirnice vredne 9,4 miliona evra

E. R.

06. 10. 2022. u 10:00

RAZLOG zbog čega građani Srbije moraju da piju mleko iz uvoza mogla bi možda da da i zvanična statistika. Naša zemlja je od početka ove godine izvezla 19.000 tona mleka, u vrednosti oko 9,4 miliona evra.

МАКЕДОНЦИ ПОПИЛИ НАШЕ МЛЕКО? У 2022. извезли смо основне намирнице вредне 9,4 милиона евра

Foto M. Anđela

Najviše smo izvezli u Severnu Makedoniju. U isto vreme, uvezli smo 16.000 tona. To znači da smo za tri hiljade tona više izvezli, jer i ovo što uvezemo, verovatno preradimo i ponovo pošaljemo u izvoz. Ubedljivo najveće količine mleka i pavlake stižu iz Bosne i Hercegovine, gde pojedini srpski prerađivači imaju pogone.

Ograničenje, do pre nekoliko nedelja, kada je reč o izvozu, nije postojalo, pa su mlekare koristile priliku i gledale da što veće količine prodaju u inostranstvo, jer je država postavila gornje granice za cenu UHT mleka od 2,8 odsto mlečne masti. Na ovaj potez, kada se doda i da broj mlečnih krava opada iz godine u godinu, pa su i najveće mlekare u Srbiji, u 2022. gotovo prepolovile otkup, ne čudi što su nam sada police prepune nepoznatog poljskog i češkog mleka.

Od kraja leta, u Srbiji vlada nestašica domaćeg mleka. Država je u nekoliko navrata pokušala ovu situaciju da stabilizuje, tako što je ograničila cenu UHT mleka od 2,8 odsto mlečne masti, pa i lihvarsku trgovačku maržu, ali domaćeg belog napitka nigde nije bilo. Nema ga ni sad kada su skinuta ograničenja, a ostala marža od 10 odsto. Zato i ne čudi što su građani iznenađeni da na policama više nema mleka sa naših farmi, ali i kako mu cenu menjaju, maltene na dva dana.

- Kupujemo domaće mleko u flaši od 1,5 litara, sa 2,8 odsto mlečne masti i ono je do pre deset dana koštalo 179 dinara - ispričala nam je Ana P. iz Beograda. - Pre tri dana je isto to mleko koštalo 199 dinara i juče kada sam otišla u radnju poskupelo je ponovo.

Sada je 219,99 dinara. To zaista nema veze ni sa kakvom krizom i nestašicom, već je čist bezobrazluk. Litar tog mleka mlekare ne plate više od 50 dinara, a dok dođe do flaše razblaže ga nekoliko puta i ne liči više na to što treba da bude. Neko ozbiljno zarađuje na ovome. Pa, nije normalno da čaša pavlake bude skoro 98 dinara.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je uvoz mleka i pavlake od jedan do šest odsto masti, u 2019. godini bio 33.764 tone. Kada je reč o izvozu, te godine smo prodali u inostranstvu 71.301 tonu mleka i pavlake. Gotovo polovina je otišla u BiH, 21.776 tona u Severnu Makedoniju, a veći uvoznici su Crna Gora i Albanija.

U 2020. godini, uvoz mleka je bio 39.032 tone. Iste te godine Srbija je izvezla 36.803 tone mleka. I to u Severnu Makedoniju, BiH, Ujedinjene Arapske Emirate i Crnu Goru.

Godinu dana kasnije, u 2021. uvezli smo 31.466 tona mleka, izvezli smo 31.204 tone mleka.

Od toga, gotovo identične količine, nekih 10.650 tona smo izvezli u Crnu Goru i Severnu Makedoniju. Mleko iz Srbije prodato je Albaniji i BiH.

- Niska je otkupna cena ali nam ni potrošnja nije nešto velika - smatra Vojislav Stanković, agroanalitičar.

- Potrošnja nam je oko 43 litra godišnje po glavi stanovnika. U EU to su 93 litra. Kod nas se više pije jogurt i jedu beli sirevi. Državu je trebalo da zabrine kada je na nedavno održanom sajmu poljoprivrede bilo vrlo malo izloženo mlečnih grla goveda. Tako je i Hrvatska, recimo, postala uvozno zavisna. Zbog toga treba unaprediti proizvodnju.

Najveći broj farmi ima do devet krava, to je usitnjena proizvodnja, a imamo i veliki broj staračkih domaćinstava. Otkupna cena je destimulativna.

STOČARSTVO OD VELIKOG ZNAČAJA

I DOK u našoj zemlji drastično opada broj mlečnih krava, ali i goveda generalno, stručnjaci objašnjavaju da Srbija sa svojom poljoprivredom, bez stočarske proizvodnje ne može ništa da uradi. Države koje imaju dobro razvijenu poljoprivrednu proizvodnju imaju učešće stočarstva oko 50 odsto, objašnjava agroanalitičar Vojislav Stanković. Kako kaže, mlečno govedarstvo ima značajnu ulogu, ne samo zbog ishrane stanovništva, već i u reprodukcionom ciklusu goveda. Uz to, stočarstvo je glavni izvor prirodnog đubriva, koje je neophodno za njive, kako bi se povećala plodnost, koja svake godine drastično opada.

BONUS VIDEO - "NOVOSTI" NA ŽELEZNIČKOJ STANICI NOVI SAD: Šta se trenutno radi i kakvi su planovi

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri