POPISANO 670.000 RATNIH ŽRTAVA: Punih 77 godina od oslobođenja konačno spreman onlajn registar nastradalih u Drugom svetskom ratu

V. Crnjanski Spasojević

04. 01. 2023. u 11:00

BAZA podataka, onlajn pretraživač, do sada identifikovanih žrtava Drugog svetskog rata, prvi put posle okončanja tog oružanog sukoba, biće dostupna celokupnoj javnosti u prvoj polovini 2023.

ПОПИСАНО 670.000 РАТНИХ ЖРТАВА: Пуних 77 година од ослобођења коначно спреман онлајн регистар настрадалих у Другом светском рату

Foto Muzej žrtava genocida

Ovo je za "Novosti" potvrdio direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić. U bazi se zasada nalaze podaci za oko 670.000 identifikovanih osoba, nastradalih između 1941. i 1945. godine, što je za oko 370.000 manje od broja ratnih žrtava koji je procenjen u vreme socijalističke Jugoslavije.

U pitanju je kontinuirani proces revizije spiska žrtava Drugog svetskog rata, nastalog 1964. godine na bazi popisa nastradalih u periodu 1941-1945, a po odluci tadašnjeg Saveznog izvršnog veća SFRJ.

- Iako u znatnoj meri nepotpun, popis predstavlja osnovu za njegovu dalju reviziju i rad na identifikaciji što većeg broja stradalnika - kaže Ristić.

Popis je, u stvari, sačinjen jer Jugoslavija nije imala konkretnu dokumentaciju o ratnim gubicima, a bio joj je potreban dokazni materijal prilikom pregovora sa SR Nemačkom oko obeštećenja žrtvama rata. Prema Odluci o popisu, trebalo je ubeležiti državljane Jugoslavije stradale "od fašističkog terora" između 6. aprila 1941. i 15. maja 1945. godine, bez obzira na to da li su ubijeni i poginuli na teritoriji nekadašnje Jugoslavije ili u logorima van zemlje, kao i one koji su teror preživeli (internirani, zatvarani, odvedeni na prisilni rad). Popisani su i umrli do 15. maja 1946. od posledica zadobijenih u ratu.

Foto Muzej žrtava genocida

Prvi zvanični brojevi obznanjeni su 1966. i oni su obuhvatili 1.107.172 žrtve rata - 597.323 smrtno stradalih i 509.849 preživelih.

- Savezna komisija je ocenila da je popis nepotpun i da je njime obuhvaćeno samo 56 do 59 odsto od procenjenog broja stradalih, koji je iznosio 1.016.000 do 1.066.000. I to bez "najmanje 50.000 stradalih kvislinga i oko 40.000 Roma i Jevreja, za koje nije imao ko da da podatke". Zaključeno je da popis nema potreban nivo kvaliteta, pa je 1985. stavljena zabrana na njegovo korišćenje, a materijal predat Arhivu Jugoslavije, gde se čuva - kaže Ristić.

U martu 1992. godine Savezno izvršno veće donelo je odluku o prestanku ove zabrane i naložilo da Savezni zavod za statistiku materijal uredi i obradi. Ujedno, Državni arhiv Srbije je iste godine, u ime Muzeja žrtava genocida, koji je tek bio osnovan, počeo sa prikupljanjem podataka za dopunjavanje popisa. Revizija je, uz prekide, rađena između 1995. i 1998. u Saveznom zavodu za statistiku, uz asistenciju Muzeja žrtava genocida, da bi posao samostalno nastavio Muzej između 2003. i 2008. godine. Broj identifikovanih uvećan je za više od 10 odsto i popis delimično očišćen od višestruko upisanih. Sada ima 70.000 imena više u odnosu na taj prvobitni popis.

Dejan Ristić / Foto M. Anđela

Dejan Ristić

Jedan od ciljeva koje je zakonodavac dao Muzeju žrtava genocida bio je upravo da se kompletira popis, ali i da njime budu obuhvaćeni svi koji su 6. aprila 1941. godine bili državljani Kraljevine Jugoslavije, bez obzira na nacionalnu, religijsku, etničku, vojnu ili političku pripadnost.

- Rad na tome svakako iziskuje angažovanje većeg broja stručnjaka kako bi taj važan zadatak bio okončan na što bolji način - poručuje Ristić. - Iz Muzeja iznova pozivaju sve građane da im se neposredno obrate i dostavljanjem podataka daju doprinos intenzivnijem procesu identifikacije svih stradalih.

ŠUMANOVIĆ, GECA KON, BRAĆA BARUH...

MEĐU poznatim imenima u aktuelnom spisku ratnih žrtava nalaze se i slikar Sava Šumanović, čuveni knjižar Geca Kon, kao i trojica braće Baruh. Tu su i narodni heroji poput Save Kovačevića, Iva Lole Ribara, Marije Bursać ili Boška Palkovljevića Pinkija...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (5)

LEGENDA KOŠARKE ŠOKIRALA EVROPU: Evo snimka na kome krade parfeme u Beogradu (VIDEO)