SRPSKI JAUK SA JUGA: Istoričar Ognjen Karanović o stradanju našeg življa u Staroj i Južnoj Srbiji

V. N.

07. 07. 2022. u 13:20

JULSKA tribina istoričara Ognjena Karanovića tematizuje čuvenu Srpsku četničku akciju, s posebnim osvrtom na ulogu Srbije i njenih nacionalnih elita u suzbijanju represalija nad srpskim narodom, sprovođenih od strane turskih centralnih i lokalnih vlasti, arnautskog bašibozuka i bugarskog vojno-obaveštajnog i bezbednosnog aparata na prostorima Južne i Stare Srbije u periodu od 1903. do 1912. godine.

СРПСКИ ЈАУК СА ЈУГА: Историчар Огњен Карановић  о страдању нашег живља у Старој и Јужној Србији

A. Šemić

Ovo predavanje nastavak je razgovora iz marta 2022. godine, a odnosi se na drugi deo istorijskog razvoja i ulogu Srpske četničke akcije, kreirane i implementirane u cilju subijanja strahotnog „jauka sa Juga", koji je mučio srpski živalj na prostorima današnjeg Kosmeta i Severne Makedonije od 1905. godine, pa sve do Balkanskih ratova.

Na početku predavanja Karanović podseća na esencijalnu ulogu tzv. Ilindenskog ustanka u Makedoniji iz 1903. godine. Nakon gašenja ustanka i novog „talasa" turskih represalija nad lokalnim stanovništvom, srpskoj vladi i uglednim predstavnicima političkih, vojnih, finansijskih i intelektualnih elita u Srbiji postalo je jasno da ustrojstvo snažne akcije usmerene prema cilju zaštite biološkog opstanka i očuvanja nacionalnog identiteta srpskog naroda u Staroj i Južnoj Srbiji predstavlja prioritet za sve nacionalne snage srpskog etničkog kolektiviteta.

Međutim, u naredne dve godine, a pod utiskom teških poraza koje je Srpski komitet doživeo u borbama, pre svega sa bugarskim komitama (posebno u dve bitke na Čelopeku 1905. i 1906. godine), srpskim političkim i vojnim vlastima postalo je očigledno da je strukturi i planovima Srpske akcije potrebna jedna temeljna reorganizacija.

Karanović je naglasio da je do toga došlo nakon sastanka prvaka Srpskog komiteta u Beogradu, 4. jula 1905. godine. Od pomenutog sastanka počela je druga faza razvoja Srpske četničke akcije, kada je Srpski komitet reorganizovan u unutrašnju i spoljašnju organizaciju, sa precizno izgrađenom infrastrukturom i strukturom njegovih specifičnih organizacionih jedinica.

Početkom treće faze nad delatnostima Srpskog komiteta neposrednu nadležnost ostvarili su Srpska vojska i Vlada Kraljevine Srbije. Navedene okolnosti imale su presudnu ulogu u kasnijem uspehu Srpske četničke akcije u njihovim osnovnim misijama – zaštiti srpskog naroda i očuvanju njegovog duhovnog i nacionalnog identiteta u tim spornim oblastima.

Na kraju predavanja, Karanović je naglasio da je Srpska četnička akcija u Staroj i Južnoj Srbiji završena sa velikim uspehom posle 1913. godine, te da je rad potonjih jugoslovenskih i srpskih komunističkih političkih elita bio „zaslužan" za poništavanje svih tekovina epske borbe srpskog naroda za zaštitom i afirmisanjem svog nacionalnog, duhovnog i političkog statusa u Južnoj i Staroj Srbiji.

Predavanje istoričara msr Ognjena Karanovića „Srpska akcija u Staroj i Južnoj Srbiji od 1903. do 1912.godine (drugi deo)ˮ može se pogledati na Jutjub kanalu KCNS.


 

--

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODBIO JE NAS! IGRA ZA NJIH! Hrvate baš pogodio spisak Srbije za EURO 2024, jedan igrač im je trn u oku