SRPSKA TRUBA SA FRANCUSKIM ŠARMOM: Bend "Ci Slav" proslavio našu muziku u Zapadnoj Evropi

Goran ČVOROVIĆ, dopisnik "Večernjih novosti" - PARIZ

12. 06. 2022. u 15:00

KULTNI pariski klub "Irondel", ovih dana. Nema više sunca, pokrila ga noćna tama. A u tami, kada se jednom zatvore vrata podzemnih prostorija, tamo gde je nekada nastupala i Edit Pjaf, odjekne prasak srpskih nota iz instrumenata francuskog pleh orkestra. To je "Ci Slav", muzička institucija s ovih prostora.

СРПСКА ТРУБА СА ФРАНЦУСКИМ ШАРМОМ: Бенд Ци Слав прославио нашу музику у Западној Европи

Foto G. Čvorović

Francuzi su, ali vole srpsku muziku. Doprineli su da je zavoli cela Zapadna Evropa. Zvali su ih na koncerte i svečanosti u opštinama i gradovima širom Francuske, uveličavali su mnogobrojne zvanične događaje, ali i svirali na svadbama i privatnim slavljima Francuza koji nikakvih dodirnih tačaka nemaju sa Srbijom i srpskom muzikom. Svirali su, naravno, i mnogim našima u pečalbi. Nastupali su i u Belgiji, Holandiji, Španiji...

Jedna od najlepših savremenih muzičkih avantura s ovih prostora potekla je na Arhitektonskom fakultetu u Versaju u praskozorje dvehiljaditih.

- Već je postojao fakultetski orkestar fanfara, čiji smo bili članovi. A onda smo pogledali filmove "Podzemlje" i "Crna mačka, beli mačor". Pomislili smo: ova muzika ima nečeg u sebi! Mnogo je dinamičnija i zanimljivija - vraća se na početke, u razgovoru za "Novosti", Anri Delion, jedan od osnivača i glavni inicijator.

Njih nekolicina osetili su istu ljubav prema muzici iz Kusturičinih filmova. I, tako je nastala grupa "Ci Slav", kao skraćenica od "Slovenskih Cigana".

- Bili smo mladi, u početku ništa nismo znali o toj vrsti muzike. Ubrzo smo pronašli Milana Simovića, studenta iz Srbije koji nas je malo podučio. Nabavili smo snimke, slušali muziku, otišli nekoliko puta u Srbiju. Tako smo usavršili nastupe i napravili repertoar - prenosi naš sagovornik koji je u sredu nastupio sa grupom u "Irondelu", odnosno, po srpski, "Lastavici".

Foto G. Čvorović

Obuka je, naravno, tekla bez nota. Sve su radili tradicionalno, kao i drugi duvački orkestri u Srbiji, na sluh. Promenili su imidž, obukli šarene košulje, pustili brčiće. Sve je ličilo na igru, ali nije bilo tako.

- Od samog početka pristupili smo svemu vrlo ozbiljno. Nismo u startu bili mnogobrojni, samo nas šestorica. Ubrzo smo shvatili da bi, zbog jačine zvuka, trebalo da nas bude bar desetak. U sastavu su bile tri trube, četiri tube, dva bubnja... - priseća se Delion.

Anri Delion, Foto G. Čvorović

Miroslav Miki Jovanović, Foto G. Čvorović

Tekla je decenija njihove velike slave. Euforija se kasnije malo stišala, a tome je doprinela i pandemija korona virusa. I oni su odrasli, neki zasnovali porodice, zaposlili se. Nekada su bili studenti, sada su arhitekte i grade Francusku. Ali, i dalje sa zvukom trube u ušima i srcu.

- Sviramo nešto smanjenim ritmom, ali imamo svoju vernu publiku koja nas i dalje prati.

Najvažnije je da imamo nesmanjenu i veliku želju da nastupamo - zaključuje naš sagovornik.

Foto G. Čvorović

Publika se njihala, i njiše se, u ritmu njihovih tonova, bez obzira da li je reč o Srbima koji su prepoznali originalni zvuk, ili o Francuzima koji su pokušali da oponašaju pokrete. Dopada im se, bez razlike. Za to vreme, interpertatori su zavoleli Srbiju, običaje, način života. A sa njima i njihova publika.

- Pričam malo srpski - kaže nam Anri na srpskom.

A kada ga neko nepoznat pita kako se preziva, bez premišljanja odgovara:

- Filipović!

Jedan od onih u orkestru kome se prezime zaista završava na "ić" je Miroslav Miki Jovanović, domar iz mesta Isi le Mulino, u najbližem pariskom južnom predgrađu. Kad ga pitate odakle je, odgovara bez premišljanja da je iz Kragujevca, odakle su mu otac i majka.

Foto G. Čvorović

A rođen je u Parizu. Njegova priča je više nego zanimljiva. Nikada ranije nije svirao neki instrument, ali je zbog "Ci Slava" ovladao tenor tubom i postao njihov član!

- Upoznao sam ih u Guči još 2004. godine - kaže za "Novosti". - Iznenadio sam se kada sam saznao da su i oni iz Pariza. Ostali smo u kontaktu. Išao sam posle toga stalno na njihove koncerte u Francuskoj. Nagovarali su me da naučim da sviram. Pristao sam i već dvanaest godina nastupam s njima. Srećan sam što mi se to desilo u životu!

Bio je, naravno, protekle sedmice sa ostalim članovima u "Irondelu". Napravili su atmosferu za pamćenje. Srpsku verziju na trubi dobila je i čuvena melodija "Despasito".

Došla je tom prilikom da ih pozdravi i Kusturičina kćerka Dunja. Od Kusturice je sve i počelo.

Foto G. Čvorović

SASTAV

Na pariskom koncertu nastupili su: Koranten Demišel (truba), Žisten Lardik (bubanj), Antonen Žan (tuba), Novica Stanković (truba), Ivonig Šalo (bas tuba), David Kezman (tuba), Eduar Vernes (truba), Miki Jovanović (tenor tuba) i Anri Delion (tuba).

USPOMENE IZ GUČE

PRE koncerta, u "Irondelu" je prikazan i dokumentarni film "Miris pleha" pariskog reditelja Predraga Pjera Nikolića o grupi "Ci Slav" iz 2006. godine, koji je i dalje veoma aktuelan. Film je delom sniman dok je grupa gostovala u Guči. Voleli bi, kažu, ponovo da odu u Srbiju jer, osim u Guči, više nigde nisu nastupali.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu