PČELAMA SAM SVE PODREDIO: Veroljub Umeljić iz Kragujevca nedavno je, povodom Dana državnosti, odlikovan zlatnom medaljom za zasluge

D. MATOVIĆ

01. 03. 2022. u 13:00

DUŽE od pola veka Veroljub Umeljić bavi se pčelarstvom i proizvodnjom pčelinjih proizvoda. U ovom poslu je otkrio sebe i uživa u njemu.

ПЧЕЛАМА САМ СВЕ ПОДРЕДИО: Верољуб Умељић из Крагујевца недавно је, поводом Дана државности, одликован златном медаљом за заслуге

Košnice u selu Oplanić kod Kragujevca, Foto Privatna arhiva

Na njegovom imanju u selu Oplanić kod Kragujevca sve je podređeno pčelama. Dvorište je prepuno cveća i voća, svega onog što je korisno pčelama, a i ljudima.

Od samog početka bavljenja pčelarstvom Umeljić je shvatio da mora da uči. Stečeno znanje je potom rado prenosio drugima. Širom bivše Jugoslavije, kao i van granica nekadašnje države, držao je predavanja o tehnici pčelarenja, medonosnom bilju, uzgoju visokokvalitetnih matica, dobijanju pčelinjih proizvoda, formiranju rojeva. Zahvaljujući njegovim pronalascima, rad u pčelinjaku i bavljenje pčelarstvom danas su mnogo lakši, a napisao je i nekoliko dragocenih knjiga. Za dugogodišnji plodonosan rad, povodom Sretenja - Dana državnosti, predsednik Aleksandar Vučić ga je odlikovao Zlatnom medaljom za zasluge, a dobio je i najviša međunarodna priznanja: medalju APIMONDIA, zlatnu APISLAVIA i "Zaslužni pčelar".

- Imam mnogo nagrada, ali medalja za Sretenje me je prijatno iznenadila - kaže Umeljić.

- Bio sam uzbuđen kao malo dete kad mi ju je predsednik uručivao. Ponosan sam i zahvalan što sam se našao među uglednim dobitnicima.

Deda je Umeljiću govorio da je njemu njegov deda pričao da njihova kuća nikad nije bila bez pčela. Kuća u kojoj se rodio bila je na desetak metara od pčelinjaka, uz pčele je prohodao i odrastao. Veroljub je od ranog detinjstva pomagao ocu Miodragu, a posle očeve prerane smrti 1967. preuzeo je brigu o pčelinjaku. Radio je kao mašinski tehničar u "Crvenoj zastavi", ni tada pčele nije zapostavljao. Kada je početkom devedesetih napustio fabriku, hobi mu je postao glavni posao. Na njegovom imanju uvek je 100-150 košnica.

Poslednjih godina Umeljić se sa suprugom intenzivno bavi formiranjem rojeva za tržište i uzgojem visokokvalitetnih matica.

- To je najvažniji i najprecizniji posao. Postoji tačna satnica kad šta treba da se radi.

Da bismo dobili kvalitetne matice, ne smemo u toku tih 28 dana da pogrešimo - priča nam.

Posebno ga raduje to što njegov sin Ivan i unuk Luka pokazuju interesovanje za pčelarstvo.

Ponosan je na njih.

- Ivan je završio filozofiju i živi u Beogradu, ali voli pčelarstvo - kaže Umeljić.

- Važno mu je da stekne što više znanja iz ove oblasti jer će tako imati bolju bazu za kasnije.

Ne plaše se Umeljići ni uboda pčela. Najstariji od njih nam kaže da se nijedan pčelar nije razboleo od korone. Mnogo je, kaže, neverovatnih podataka o ovim malim bićima.

- Ubod pčele je zdrav - kaže nam.

- Mislim da je Ajnštajn rekao da bi čovečanstvo nestalo za četiri godine kada bi pčele izumrle. Ima istine u tome. Svaki treći zalogaj koji čovek pojede stvoren je zahvaljujući pčelama. Zato smo mi pčelari veoma glasni po pitanjima zagađenja životne sredine i drugih ekoloških tema.

Umeljić je ljubav prema pčelarstvu i fotografisanju spojio u jednu. Da je očaran ovim malim bićima potvrđuje i prva nagrada na virtuelnom konkursu za najbolju fotografiju koju je svojevremeno dobio u Parizu.

- Imao sam dvadesetak samostalnih izložbi - kaže on.

- Fotografijom sam počeo da se bavim kada sam spremao "Atlas medonosnog bilja". Svaka medonosna biljka prikazana je na najmanje četiri fotografije. Najteže mi je bilo da "uhvatim" pčelu na cvetu. Sate sam proveo čekajući da je vidim na zovi, ricinusu... Tada nije bilo digitalnih foto-aparata. Gotovo sve fotografije, a imam ih oko 50.000, snimio sam "zenitom".

Veroljub Umeljić, Foto Privatna arhiva

Družio se Umeljić sa našim poznatim piscima. Pisao je u romanima o Dobrici Eriću koji je rođen u susednom selu. Pisao je i o susretima sa Branom Crnčevićem, Dragoslavom Mihailovićem, kako je Dobricu Ćosića upoznao u jednoj beogradskoj knjižari.

- Poklonio mi je svoju knjigu sa posvetom: "Veruljubu koji je posvećen najlepšem trenutku biljke i najplemenitijoj životinjki pčeli" - kaže Umeljić. - Često se vraćam toj posveti.

Foto Privatna arhiva

Spomenik jednom vremenu

SVOJA iskustva uneo je Umeljić u romane "Pčelareva sudbina" i "Roman o pčelaru".

- "Roman o pčelaru" je spomenik jednom vremenu i govori kako se nekad živelo, školovalo, radilo, zaljubljivalo - kaže Umeljić.

- U "Pčelarevoj sudbini", koji takođe ima mnogo autobiografskog, izmaštao sam čak i svoju smrt. Ostareli pčelar, koji je kao i ja rođen prvog dana proleća, proslavio je 93. rođendan. On izlazi ispred kuće i gleda u košnice. Roj pčela se diže u visinu i podiže i njega. Polako nestaju. Ceo njegov život prošao je između dva treptaja oka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (4)

ISPOVEST RODITELJA UBIJENE ANGELINE AĆIMOVIĆ: Godinu dana od masakra u Ribnikaru (VIDEO)