ISTORIJSKI DODATAK - RATNA PSIHOZA RASELJAVA DEDINJE: Sovjetski Savez preko svojih satelita priprema napad

Slobodan Kljakić

25. 11. 2021. u 17:14

Operativni deo Generalštaba i neka ministarstva su premešteni iz Beograda

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - РАТНА ПСИХОЗА РАСЕЉАВА ДЕДИЊЕ: Совјетски Савез преко својих сателита припрема напад

Na partijskoj konferenciji Gardijske divizije

1.XII - 50

DVA dana sam samo čitao neizlazeći iz kuće. Čitao sam kineskog pisca Tung Ling: "Sunce nad rekom Sangan", onda Žil Verna: "Tajanstveni otok", i [Fridriha] Engelsa "Dijalektiku Prirode". Danas sam čitao izjavu Trumana o upotrebi Atomske bombe. Stvar je zaista u pogledu proširenja rata silno pogoršana. Moram da priznam da sam silno zabrinut. Može svakog časa nastati neki sukob ovdje u Evropi i treći svjetski rat će biti stvarnost.

2.XII [1950]

KINGSBERY Smit [Kingsberi Smit], direktor Američkih agencija u Evropi poslao mi juče i danas po jedan telegram u kojima traži intervju.

Postavio je dva pitanja i to: 1) da li Amerika ima prava upotrebiti atomsku bombu ako se Kinezi ne pokore odluci Ujedinjenih nacija i izađu iz Koreje.

Drugo pitanje je kako bi se mogao ukloniti u sadašnjoj situaciji svjetski konflikt?

Na prvo pitanje sam odgovorio negativno, a na drugo sam pitanje odgovorio da je mir moguće spasiti, tj. da se Korejski sukob može lokalizirati ili likvidirati da ne ugrozi svjetski mir ako Ujedinjene nacije sačuvaju hladnokrvnost, i da je vredno žrtvovati prestiž da bi se uklonila ratna katastrofa.

4.XII - [1950]

ODRŽAO sam danas sjednicu Sekretarijata Polit. biro-a CK uz prisustvo vojnih rukovodilaca, Koče Popovića, Gošnjaka i Peke Dapčevića.

Tražio sam da se hitno preduzmu izvesne mjere zbog opasnosti da nas neko sa Istoka ne iznenadi. Rješili smo da se Dedinje malo raseli, tj. da si neki rukovodioci nađu stanovanja na drugim mjestima a članovi Politbiro-a da spavaju negdje na drugim mjestima zajedno sa familijama, jer ako dođe do bombardovanja noću sve bi postradalo.

Operativni dio Generalštaba se opet premješta van Beograda itd.

5.XII - [1950]

NA DANAŠNJOJ sjednici Politbiro-a CK KPJ saslušan je izvještaj druga Kardelja o radu naše delegacije na petom zasedanju Ujedinjenih nacija.

Mora se priznati da je ove godine naša delegacija pokazila vanrednu aktivnost i postigla velike uspjehe u borbi za usvajanje nekih zaključaka za očuvanje mira i međunarodne saradnje.

 

Rukopis iz Titovog dnevnika

Riješeno je da se naši napori u vanjskoj politici, i u propagandi uopšte, usmjere više na međunarodne probleme, nego na stalno odbijanje raznih optužbi sa strane SSSR-a i ostalih inforbirovskih zemalja [tako u originalu].

Između 5. i 19. decembra 1950. dnevničke beleške nisu sačuvane.

19.XII - [1950]

DANAS sam mnogo razmišljao o tome da li da govorim na zasjedanju Skupštine [Jugoslavije] 27 Decembra i u kojoj formi da predočim narodima naše zemlje opasnost koja nam preti da nas događaji ne zateknu nespremne.

Bojim se ako jasnije, odnosno, neposrednije postavim stvar da će doći do uzrujavanja a to bi moglo mnogo štetiti moralnom naporu na izvršenju naših privrednih zadataka. A ipak mi moramo učiniti sve što možemo da bi bili čim spremniji za iduće događaje.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Plan za napuštanje zemlje

20.XII - [1950]

U Briselu su se sastali tzv. Trojica Ačeson, Šuman i Bevin. Konferišu o stvaranju tzv. Evropske armije. (Ministri inostranih poslova SAD, Francuske i Velike Britanije.)

O stvaranju Evropske armije su se nekako dogovorili, ali se nisu sporazumjeli o naoružanju Zapadne NJemačke.

Za nas je pozitivno što su se barem nešta konkretna dogovorili, jer to pokazuje da ne misle na drugi Minhen, da ne misle na kompromis na račun nas ili nekog drugog malog naroda.

21.XII - [1950]

DANAS je sve u znaku pripreme za proslavu devetogodišnjice osnivanja naše slavne armije. Na večer sam bio sa drugovima na akademiji gdje je držao referat general Đuro Lončarević (Načelnika Uprave za moralno-političko obrazovanje Generalštaba JNA.)

Bio sam vrlo nezadovoljan kao i svi mi, jer je referat bio suviše izazivački [prema Sovjetskom Savezu]. Odmah sam naredio na licu mjesta, iako je već bio u štampi, da se izbace sva ona mjesta gdje se sa izazivačkom oštrinom govori o napadu [Sovjetskog Saveza] na nas.

Poslije akademije sam kod moje kuće dugo sjedio sa drugovima, Kardeljom, Markom i Đidom i razgovarali o tome šta sve moramo preduzeti u slučaju napada [Sovjetskog Saveza] na nas, u slučaju da mi ne izdržimo dugi rat na našoj zemlji.

Ja sam pitao drugove šta misle o tome da se mi povučemo i van naše zemlje sa jakom armijom i da se kasnije sa takvom i vratimo, jer ćemo samo na taj način spasiti socijalizam u našoj zemlji.

Sva trojica su se potpuno složila kao što su se dan ranije složili Gošnjak i K. Popović.

22.XII [1950]

ODRŽAO držao sam [u] 10 sati smotru gardijske divizije. Krasna armija. Bio sam potpuno zadovoljan. Održao sam njima kratak prigodan govor i ubjedio sam se da naši narodi imaju sigurnu zaštitu u svojoj armiji.

Na Banjici

Poslije podne sam pozvao par drugova na ručak a na večer smo dugo igrali naš tzv. bilijar - "špice".

23.XII - [1950]

RIJEŠIO sam da lično govorim u budžetskoj debati [u Skupštini Jugoslavije] po pitanju vojnog budžeta.

Biće vrlo teško za svega tri dana sastaviti dobar ekspoze, ali važno je da se objasni narodu zbog čega se mi moramo naoružavati.

Treba da narod realnosti gleda smjelo u oči, da zna istinito stanje u kome se naša zemlja nalazi u odnosu prema vani, u odnosu prema istočnim zemljama, ali bez svake panike.

Naši susjedi: Mađari, Rumuni, Bugari i Albanci se naoružavaju, tj. naoružavaju ih Rusi a protiv koga? Jasno je da o tome ne treba mnogo pogađati, naročito ako se redovno prati informbirovska propaganda protiv Jugoslavije.

24.XII - [1950]

DANAS sam cijeli dan do kasno u noć radio u svom kabinetu. Spremao sam se za sjednicu Skupštine po pitanju vojnog budžeta.

Čitao sam neke izvatke iz knjige Engleskog generala [Henrija] Vilsona, koji je bio glavni komandant savezničkih trupa u Italiji i koga sam ja 1944. g[odine] posjetio u njegovom Štabu i razgovarao o zajedničkim operacijama.

Neke je stvari nepravilno prikazao, ali je većina tačno što piše. NJegovo pisanje potvrđuje da je, za vrijeme moje posjete u Italiji, Kralj Petar bio na Malti sa ciljem da se sastane sa mnom. (Za vreme posete Italiji avgusta 1944, Broz se sreo sa Vinstonom Čerčilom i papom, a jugoslovenski kralj Petar Drugi Karađorđević nalazio se na Malti, iščekujući poziv da se sretne sa Titom, ali do susreta nikad nije došlo.)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Rusi spremaju pobunu u Jugoslaviji

25.XII - [1950]

GOVORIO sam u jutro sa drugom Kardeljom o tome da li da preduzmemo neke mjere da nabavimo izvesne vrste naoružanja za našu Armiju na Zapadu.

Složili smo [se] da je situacija takva da to moramo učiniti, jer vjerujemo da će nas rusi [tako, malo slovo, u originalu], preko svojih satelita napasti i da nećemo moći ostati neutralni u budućem sukobu. Naša glavna želja da budemo neutralni, ali ako budemo napadnuti onda ćemo se morati braniti.

26.XII - [1950]

RAZMIŠLJAO sam mnogo posljednjih dana o slučaju napada na Jugoslaviju sa strane Sovjet[skog] Saveza i njegovih satelita, o strategiji našeg otpora itd.

Na koncu sam došao do ubeđenja da nije dovoljno samo predvidjeti mogućnost kombinovanog rata, rata regularnih i partizanskih jedinica, već da je potrebno sagledati čitavu perspektivu razvitka rata i njegov ishod uopće, a za našu zemlju napose.

Ja sam, u slučaju opšteg svjetskog rata u kome bi gornje zemlje napale u prvom redu Jugoslaviju, podelio rat u tri faze i to:

Prva faza, kombinovana odbrana naše zemlje sa regularnim i partizanskim jedinicama, druga faza, usljed nadmoćnosti neprijatelja, povući glavninu vojnih snaga i omladinu iz zemlje u određene baze radi reorganizacije i pripreme za treću fazu, a u zemlji voditi partizanski rat sa početnim snagama od ne više od 100 do 150 hiljada boraca.

U trećoj fazi rata ponovo udariti u zemlju na okupatore sa dobro naoružanim i odmornim jedinicama.

Tito i Đilas

Ta strategija dolazi u obzir samo u slučaju da neprijatelj udari u našu zemlju sa tolikim naoružanim snagama da mi ne bi mogli izdržati veći dio teritorije i ako bi bila zauzeta cijela Evropa.

Taj plan sam saopštio drugovima iz Polit- biro-a [CK KPJ] i iz genštaba [Generalštaba JNA) i svi su se složili.

XII. 27. [1950]

DANAS je počelo zasjedanje Drugo redovno zasjedanje Narodne Skupštine na kojoj će biti na pretresu budžet za 1951 god[inu].

28 i 29. XII - 50

Narodna Skupština je završila rad izglasan je jednoglasno budžet za 1951 god[inu] i donjet je Zakon da se izvršenje petogodišnjeg plana [o društeno-ekonomskom razvoju Jugoslavije] produži do konca 1952 god[ine] tj. za jednu godinu.

30.XII [1950]

DANAS smo dobili pouzdane informacije da rusi preko svojih satelita pripremaju u prvoj polovini ove 1951 godine obračun sa našom zemljom. NJihov plan je slijedeći: izazvati pobunu u nekom kraju naše zemlje i posle ubaciti tzv. jugoslovenske oslobodilačke brigade da se bore pod firmom borbe jugoslovenskog naroda.

Na taj način oni bi se mogli umešati pomoću satelita a i sami. Moramo preduzeti sve mjere da im to osujetimo.

31. XII - [1950]

ZADNJI je dan ove godine. Bila nam je vrlo teška, ali ko zna šta nam nosi slijedeća 1951 god[ina].

Dočekali smo je kod mene sa nekoliko drugova i to Kardelj, Marko, Kidrič sa drugaricama, onda Koča i Gošnjak. Poslije 12 sati pošli smo svi skupa u "Klub" ministara [na Dedinju], ali je bilo tamo vrlo dosadno, jer gledali su cijelu noć neke filmove.

1.I. - [1951]

RANO u jutro otišao sam sa nekoliko drugova u lov na Frušku goru gdje smo ostali dva dana, jer se tamo može čovjek vrlo dobro odmoriti.

3.I. 51.

DANAS sam sjednicu održao vrhovnog vojnog Savjeta na kome se pretresalo pitanje vojnih priprema u slučaju napada na našu zemlju. U te pripreme spada i postepena ekonomska priprema.

Predviđene organizacione mjere za evakuaciju stanovništva i raznih dobara iz ugrožene zone u tzv. strategijsku zonu.

Drug Đilas je, prema svome izvještaju, najviše učinio u pogledu smještaja radi ostanica, štamparija i drugo[g] za propagandne svrhe.

Predviđena su mjesta za sva ministarstva u neugroženom pojasu kako za Savezna tako i Republikanska...

5.I - 51.

PREGLEDAO sam danas sa drugovima iz gen - štaba Kočom P., Gošnjakom, Vučkovićem LJubom, O. Krajačićem i Pekom Dapčevićem korigovane obrambene planove.

Složio sam se, uz izvjesne primedbe sa planom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Špijuni u maršalovoj okolini

6. I. 51

Kidrič i O. Karabegović su mi danas izložili potrebu da se ukinu tačkice na industrijsku robu široke potrošnje i potrebu sniženja cena raznih namirnica u vezi sa time što će tekstil donekle poskupiti na kupone. (Osman Karabegović je bio ministar jugoslovenske vlade, a Tačkice su označavale najminimalnije količine namirnica za snabdevanje stanovništva, koje je propisivala država, a kupone je takođe izdavala država, jer stanovnici Jugoslavije ogromnu većinu namirnica nisu mogli kkupiti u slobodnoj prodaji.)

8. I. 51.

OSIM redovnih poslova bio sam danas zaokupljen mislima o napadu na Jugoslaviju sa strane SSSR-a i satelita. U vezi sa time došao sam do uvjerenja da postoje dvije alternative i to:

Prvo, opšti napad bi uslijedio samo u slučaju da su rusi spremni započeti Treći svjetski rat.

Drugo, postepeni, lokalni rat pomoću satelita: bugara, rumuna, mađara i albanaca [tako u originalu].

Taj lokalni rat bi za nas bio manje opasan, jer bi mogli lakše spašavati na sigurna mjesta razna dobra i vršiti evakuaciju ljudstva.

Taj lokalni rat bi se počeo pomoću manjih pobuna, izazvanih informbirovcima i onda bi se dobilo povod za infiltraciju raznih brigada (dobrovoljaca.)

Ako Sovjeti žele izbjeći Treći svjetski rat, a ipak nekako obračunati [se] sa Jugoslavijom, onda njima ne preostaje drugo nego druga varijanta jer time ne bi mnogo reskirali, a nadali bi se postići postepeno strateške pozicije za kasniji opšti obračun.

9.I - 51.

...DANAS su mi saopćili da su konačno uhapšeni neki ljudi oko mene koji su se ispoljili kao inforbirovci i neprijatelji.

Glavni je moj ordonans iz doba rata i do ne davna Boško Čolić.

I ovaj puta se pokazalo da takve ljude navodi nato demoralizacija i nerealne ambicije.

Čolića su rusi dobro ocjenili i zavrbovali za špijunski rad u mojoj okolici. Vidi se da nam predstoji teška i bespoštedna borba. (Posle višegodišnjeg robijanja i mučenja u Bileći, na Golom otoku i Svetom Grguru, Čolić se iz Beogrda preselio u Čačak, u kome je živeo od prodaje lozova.)

11.I - 51

PRIMIO sam danas talijanskog novinara Teria dao mu intervju. Najviše ga interesovalo to da li je moguća neka saradnja između KPJ i Zapadnih socijalističkih pokreta.

Tito, Ranković i Gošnjak u Narodnom pozorištu

Ja sam potvrdio da je izvesna saradnja moguća i potrebna...

Ovakvo gledište, da se mi moramo u prvom redu orijentisati u pravcu povezivanja socijalističkog pokreta i naše partije, jer radne mase u Zapadnim zemljama u glavnom se nalaze u soc[ijalističkim] partijama, a naše povezivanje sa tim partijama moglo bi imati povoljno dejstvo na te partije u pravcu [njihovog] primicanja u lijevo i prihvatanja našeg iskustva.

14 -15.I. - 51

DVA DANA proveo sam u lovu u Karađorđevu i Vranjaku sa nekim funkcionerima lovačkog udruženja. Lovili smo fazane i zečeve pri čemu sam ja imao najveći uspjeh. Ovaj puta sam se odlično odmorio duševno i ako je fizički bilo dosta naporno.

16.I. - 51

RAZGOVARAO sam sa drugom Tempom [o] postavljanju rukovodioca, odnosno o formiranju partizanskih štabova. Radi se o tome da u slučaju napada na našu zemlju mi moramo napregnuti najveće napore radi uspješnije odbrane zemlje.

U tome cilju mi smo osim regularne armije, pristupili potrebnim pripremama za partizansko ratovanje, tako da će u slučaju prisiljenog otstupanja regularnih jedinica [iz Jugoslavije] na terenu ostati već u osnovi oformljene partizanske komande i jedinice.

Čitava naša zemlja biće pokrivena takvim štabovima i odredima. To je jedina mogućnost da se mi uspješno odupiremo budućem okupatoru koji će biti brojčano i tehnički nadmoćan.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Đilas najavio da stiže naoružanje

17.I - 51

ODRŽAO sam sjednicu sekretarijata Politbiro-a C.K. KPJ na kojoj smo pretresali novi krivični Zakon. Mislim da će taj Zakon biti dosta dobar.

On je i blag i oštar tamo gde je to u interesu naše socijalističke zemlje. Tim će se zakonom moći postepeno učiniti kraj raznim kršenjima socijalističke zakonitosti, samovolji mnogih rukovodećih kadrova u privredi i administraciji državne vlasti itd.

Danas sam opet dobio informacije o ratnom huškanju i pripremama za napad protiv naše zemlje.

Tako na primjer u Mađarskoj vojsci se na široko govori kako Amerikanci dovoze u Jugoslaviju razne robe i da će mađarski vojnici, kada stignu sa prvim ljubičicama u Beograd, imati šta da uzmu itd. Mislim da će njima biti sve to vrlo, vrlo gorko...

19.I. 51 - 21. I - 51

...U SUBOTU 20. I. na večer dobio sam od Peka Dapčevića telegrafski izvještaj da je javljeno iz Makedonije da je u 7.30 sati iz Bugarske preletelo preko naše teritorije za Albaniju preko 100 bombardera i lovaca.

Ja sam odmah pozvao Kardelja, Rankovića, Đilasa, Kidriča, Gošnjaka i K. Popovića. Ta nas je vijest vrlo iznenadila i prvi utisak je bio da su rusi odlučili za skoriji napad na našu zemlju.

Ja sam izrazio mišljenje da je to logična mjera koja ima za cilj pretvoriti Albaniju u stratešku tačku i da je taj prelet samo priprema koja još ne mora značiti skori napad na našu zemlju.

Daljnjim provjeravanjem preko telefona pokazalo se sve skupa pretjerano, jer se vjerovatno radilo samo o par aviona, i to možda transportnih koji bez naše dozvole prenose ratni materijal u Albaniju.

Vijest je bila objavljena preko radija [Radio Beograda] u prvobitnom obliku i u 12 sati noću morali smo je demantirati kao neprovjerenu i da će se kasnije objasniti stvar.

22. I - 51

...U VEZI sa odlaskom druga Đilasa u Englesku održao sastanak sekretarijata [Politbiroa CK KPJ] na kome smo pretresli zadatke koje on ima za vrijeme svoje misije u Engleskoj. Jedno od vrlo važnih pitanja jeste sondiranje terena radi dobijanja naoružanja za našu Armiju.

23.I -51.

DA BI NEKAKO poboljšao moje slabo znanje Engleskog jezika ja sam ovih dana počeo uzimati lekcije Engleskog jezika i to četiri puta dnevno. Profesor mi je Pjanički iz ministarstva Vanjskih poslova [Jugoslavije]... To učenje će mi, razumije se, oduzeti dosta onog dragocjenog vremena kojeg imam na

raspoloženju za čitanje razne literature.

24.I. - 51

JUČER na večer otišao je drug Đilas u Englesku. Nadam se da će biti bolje sreće no onda kada sam sam [tako, dva sam, u originalu] ga slao posljednji puta u Moskvu.

Danas sam imao neku čudnovatu posjetu. Tražile su neke dve mlade amerikanke, od kojih je bilo najstarijoj 20 godina, da me posjete.

Kada sam ih primio saznao sam da su već pet nedelja u Jugoslaviji i da se većim delom nalaze u mome rodnom mjestu Kumrovcu i kod tete Ane u Sloveniji. Donjele su pismo od nje u kome me moli da ih primim. Pitao sam ih šta ih je ponukalo da ovako mlade doputuju čak u Jugoslaviju.

Odgovorile su da žele upoznati našu zemlju i ljude. Inače kažu da su se posvetile novinarstvu i da su već obe pisale članke u novinama.

25.I - 51 - 30. I [1951]

...SA NEKOLIKO drugova iz Srbije, Hrvatske i Slovenije bio sam tri dana u Belju u lovu na jelene. Moji rezultati su opet bili najbolji jer sam ustrijelio 5 jelena, 2 divlje svinje i jednu lisicu. Ovaj puta smo imali zadatak da odstrijelimo samo škartove kojih se već suviše namnožilo.

Juče 30. I. imao sam kao goste na večeri 20 generala, koji su svršili višu vojnu akademiju za dve i po god[ine]. NJihovo opšte mišljenje jeste da je naša viša vojna Akademija na potpunoj visini i da su dobro iskoristili i naučili mnogo za vreme školovanja...

31. I - 51

BORAVAK druga Đilasa ovih dana u Engleskoj ima u svetskoj štampi ogromni odjek. Jedni na Zapadu kažu da je to znak sve jačih povezivanja naše zemlje sa Zapadom, drugi kažu da smo uspjeli izaći iz izolacije i da je to za nas važno zbog stalne pretnje rusa i susjednih zemalja.

Tito i Čerčil

Ono prvo uopšte nije tačno, a ovo drugo je tačno samo djelimično, jer naša je glavna namjera da se mi čim više povežemo u inostranstvu sa onim radničkim i naprednim organizacijama na koje mi možemo imati najviše uticaja sa našom praksom, a tu, razumije se dolazi u prvom redu Laboristička partija [tako u originalu] u obzir.

Informbiro, sa druge strane opet, po svom starom običaju, se dere da smo mi konačno zbacili masku i prešli imperijalistima.

Ja sam duboko uvjeren da za njih naši uspehi [tako u originalu] u inostranstvu znače veliki udarac i baš zato su toliko bijesni.

1.II - 51

DANAS sam primio Noelbeckera [Noelbekera], sina, koji filmuje u Jugoslaviji našu izgradnju itd. Tom sam prilikom na veliko navaljivanje morao progovoriti na Engleskom jeziku za film.

2.II - 51

DANAS mi je Marko opet ispričao neke stvari za neke ljude koji vrše važne funkcije u novoj Jugoslaviji, a o kojima smo saznali slučajno strašnih stvari koji su radili kao agenti Pavelića i slično.

3.II - 51.

RAZGOVARAO sam danas sa B. Kidričem i Gošnjakom o pripremama za odbranu zemlje. O rezervama materijala i sirovina, kao benzin, ugljen itd. za slučaj rata, odnosno napada na našu zemlju.

Najveća je teškoća za najnužniju ratnu tehniku: avione na mlaz [ni pogon], razne teške topove a osobito kontraavionske itd.

Zapadne države nam te stvari do sada nisu uopšte htjele slati: Videćemo unapred. Moram ovdje primjetiti da imam vrlo dobre informacije o tome kako se oni sada nadaju da će nas moći baš na tome pitanju zakočiti za koncesije i političke ustupke.

11.II. - 51

VRATIO se drug Đilas danas sa puta u Englesku. Iz onog što on priča, a i iz pisanja engleske štampe vidi se da je taj put i razgovori sa odgovornim državnim rukovodiocima [Velike Britanije] imao velik značaj za naše nastojanje da se izbjegne izolacija naše zemlje, koju tako uporno nastoje postići naši "prijatelji" sa Istoka.

Drug Đilas kaže da je dobio utisak da ih je [Engleze] definitivno ubedio u to da mi nećemo i nemožemo pristupiti Atlanskom [tako u originalu] Paktu, a isto tako i sredozemnom.

12. - 15. II - 51

JUČER sam primio gosp[odina] Perkinsa, pomoćnika ministra vanjskih poslova Amerike. Prema mojem utisku on je došao da ispipa dokle ćemo mi hteti da idemo u svojim popuštanjima u pogledu saradnje sa njima po odbrambenim pitanjima.

Nastojao je da dobije moj odgovor na pitanje da li smo mi spremni tražiti od njih naoružanje preko njihovog kongresa. Ja sam mnogim argumentima odbio taj način i ako nam oružje treba. Rekao sam da smatram da naša situacija u vezi sa mogućnošću napada na nas još nije toliko opasna da bi mogli žrtvovati dosadašnji naš stav i prihvatiti njihove uslove.

18. II - 51

PRIMIO sam E[lerija] Hantingtona koji je bio šef vojne misije Amerike u Vrhovnom štabu 1944-1945. Uveravao me da potpuno razume naš stav i da se sa time slaže da mi ne možemo pristati za dobijanje naoružanja pod bilo kakvim uslovima, ali smatra će govoriti sa Eisenhuverom [Eisenhawerom, Ajzenhauerom], da nam se nekako ipak pomogne. (Novoizabrani predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer.)

17. II. o.g. [1951. - tako u originalu, prvo 18, pa 17. februar]

MORAO sam da posjetim Drugu Part[ijsku] Konferenciju Gardijske divizije [JNA] i održati govor iako nisam na kraj pameti imao da govorim.

Dobio sam odličan utisak o moralno političkom stanju oficira, podoficira i boraca te divizije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (0)

NAJNOVIJE UPOZORENJE RHMZ: Danas hladno i oblačno, velike količine kiše u jednom delu Srbije