NOVI LEK ODLAŽE POTREBU ZA KOLICIMA: Savremeni pristupu lečenja sekundarno-progresivne multiple skleroze spas za 500 obolelih

I. Kovačić

26. 02. 2022. u 09:45

OBOLELIMA od sekundarno-progresivne multiple skleroze (SPMS) uskoro će biti dostupan najnoviji lek, koji značajno odlaže vreme kada će pacijent doći u fazu da su mu neophodna invalidska kolica. Prema procenama lekara, ova terapija će da bude spasonosna za oko 500 obolelih.

НОВИ ЛЕК ОДЛАЖЕ ПОТРЕБУ ЗА КОЛИЦИМА: Савремени приступу лечења секундарно-прогресивне мултипле склерозе спас за 500 оболелих

Foto M. Anđela

U intervjuu, za "Novosti". profesor dr Jelena Drulović, načelnica Odeljenja za multiplu sklerozu i druge imunski posredovane bolesti centralnog nervnog sistema u UKCS, kaže da do 2020. godine nije postojala efikasna terapija za SPMS:

- Tek pre dve godine američka i evropska agencija za lekove odobrile su upotrebu leka "siponimod". Veliko je zadovoljstvo što je i naša država učinila ogroman korak napred kada je u pitanju lečenje ovog oblika multiple skleroze. Upravo je u toku sprovođenje procesa kojim će biti odobrena njegova primena i za naše osiguranike koji su indikovani za ovakav oblik lečenja.

* Koliko je efikasan "siponimod"?

- Efikasnost ovog oralnog leka je dokazana u populaciji pacijenata koji imaju SPMS u multinacionalnoj, duplo slepoj studiji, koja je pokazala da on usporava progresiju bolesti, kao i da smanjuje zapaljenske procese unutar centralnog nervnog sistema. Rezultati ove studije su pokazali da "siponimod" smanjuje rizik od razvoja progresije onesposobljenosti za skoro 26 odsto u odnosu na placebo kod sekundarno-progresivne multiple skleroze, a za oko 37 procenata kod aktivne forme sekundarno- -progresivne bolesti. Drugim rečima, njegova primena odlaže potrebu za invalidskim kolicima. Nažalost, ne može da pomogne ukoliko je pacijent već u stanju da mora da koristi ovo pomagalo.

* Kojom brzinom se stanje pacijenata sa SPMS pogoršava bez odgovarajuće terapije?

- Brzina kojom dolazi do progresije bolesti kod osoba sa SPMS je individualna i nepredvidiva. Prema poslednjim podacima Populacionog beogradskog registra za multiplu sklerozu, od nje se samo u Beogradu leči oko 2.500 osoba, od kojih oko 25 odsto ima SPMS. Takođe, prema podacima iz ovog registra koji se vodi na Klinici za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, u ovom momentu, kao posledica laganog pogoršanja SPMS, nešto više od 70 odsto njih hoda uz pomoć štapa, štake ili je u kolicima.

* Šta je uzrok SPMS?

- U osnovi razvoja sekundarno- -progresivne forme multiple skleroze je proces trajnog oštećenja i propadanja nervnih vlakana unutar mozga i kičmene moždine. Proces zapaljenja unutar mozga i kičmene moždine znatno doprinosi oštećenju nervnih vlakana. Svi postojeći lekovi ostvaruju svoj efekat na bazi smanjenja tog zapaljenja, dok oni koji bi sprečili oštećenje nervnih vlakana, ili omogućili njihov oporavak zasad, nažalost, ne postoje. Ipak, ohrabruje čnjenica da su mnoga istraživanja u toku.

* Kako se postavlja dijagnoza SPMS?

- Dijagnozu SPMS postavlja neurolog na osnovu pažljivog i detaljnog pregleda, procene stepena onesposobljenosti, i njenog praćenja tokom više meseci odnosno godinu dana, čime se omogućava da se otkrije eventualno postojanje progresije neurološkog deficita. Značajno je, takođe da kod osoba sa SPMS češće postoje poremećaji pažnje, koncentracije, pamćenja, što može da ukaže na potrebu razmatranja da je došlo do mogućeg razvoja SPMS.

* Laboratorijske analize ne mogu da pomognu?

- Bilo bi jednostavnije da postoje određeni biomarkeri koji bi se detektovali u telesnim tečnostima, krvi ili cerebrospinalnoj tečnosti, ili na magnetnoj rezonanciji mozga ili kičmene moždine, koji bi bili specifični i senzitivni za osobe sa SPMS, ali takvi biomarker do sada nisu otkriveni.

* U kom dobu se najčešće ispoljava ovo oboljenje i koji simptomi dovode pacijenta kod lekara?

- S obzirom na to da multipla skleroza najčešće počinje u 30. godini života, SPMS se uglavnom razvija u pedesetim godinama života, ali je važno istaći da postoje osobe sa multiple sklerozom koje nikada ne razviju SPMS, ali i one koje je razviju mnogo brže, odnosno u ranijem uzrastu. Smetnje na koje se najčešće žale osobe sa SPMS su otežan hod zbog slabosti i nestabilnosti, slabost i poremećena koordinacija pokreta ruku, smetnje s mokrenjem, loše pamćenje, koncentracija zamorljivost i depresivnost.

TRI DOMINANTNA OBLIKA

* KOLIKO tipova multiple skleroze postoji?

- Glavna karakteristika multiple skleroze je heterogenost. Ona može da bude različita od pacijenta do pacijenta. Ipak, klinička praksa prepoznaje tri dominantna oblika: relapsno-remitetni (RRMS), sekundarno-progresivni (SPMS) i primarno-progresivni (PPMS). Najčešći oblik je RRMS. Forma RRMS, koja kod dela bolesnika vremenom prelazi u SPMS, je oko dva puta češća kod žena.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OMILJENA DESTINACIJA SRBA: Kako i za koliko para da posetite ovo ostrvo