PRETI IM VELIKI BROJ TUŽBI: Sankcije Rusiji mogu skupo da koštaju Crnu Goru

Novosti online

22. 07. 2022. u 12:30

CRNOGORSKE institucije još uvek ne saopštavaju imena ruskih državljana kojima je zamrznuta imovina u toj zemlji, piše "Dan".

ПРЕТИ ИМ ВЕЛИКИ БРОЈ ТУЖБИ: Санкције Русији могу скупо да коштају Црну Гору

Foto Profimedia

Ovaj medij to tvrdi, jer, kako piše, zemlji preti veliki broj tužbi zbog kršenja ljudskih prava i povrede privatne imovine.

Preko 20 ruskih državljana planiralo je navodno da podnese zajedničku tužbu protiv Crne Gore, jer im je zamrznuta imovina u Crnoj Gori, a preko 300 Rusa koji su podneli zahtev za dobijanje ekonomskog crnogorskog državljanstva sada je "na čekanju", jer država ne zna šta da radi s njima, saznaje "Dan" iz više pouzdanih izvora.

Prema podacima Uprave za nekretnine, državljani Rusije vlasnici su ili suvlasnici oko 19.000 nekretnina i gotovo četiri miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori. U Crnoj Gori su zamrznute 44 nekretnine, čiji su vlasnici 34 ruska državljanina, a zamrzavanje je sprovedeno po osnovu ispunjavanja obaveza preuzetih usvajanjem Odluka o uvođenju međunarodnih restriktivnih mera protiv Rusije zbog vojne operacije u Ukrajini.

Te odluke je Crna Gora, kao zemlja kandidat, usvojila prateći spoljnu politiku Evropske unije.

"Zbog toga smo pohvaljivani sa zapadnih adresa, ali... I ova medalja ima drugu stranu. Toga su postali svesni i inicijatori ove vrste sankcija prema Rusiji", stoji u tekstu lista "Dan".

Agencija Blumberg je objavila saznanje da mnoge države članice Evropske unije razmišljaju o ukidanju pojedinačnih sankcija prema ruskim državljanima, a neki advokati u Briselu došli su do zaključka da ograničenja protiv nekih Rusa nisu bila na čvrstim zakonskim osnovama. Sagovornici agencije rekli su da je oko 30 ljudi tužilo EU zbog sankcija, a još desetak je direktno tražilo da budu skinuti sa spiskova. Pravna služba Evropskog saveta saopštila je da mnogi od ovih zahteva imaju osnovu u zakonu. Tako se dogodilo da su dokazi o umešanosti ovih ljudi u sukob u Ukrajini ili neistiniti ili zastareli ili nisu dovoljno jaka osnova za uvođenje ograničenja. Nije naznačen broj Rusa za koje je doneta takva odluka, kao ni njihova imena.

"Kod nas u Crnoj Gori smo polovično informisani o ruskim državljanima kojima je zamrznuta imovina. Objavljena su i neka imena, a onda je sve stalo. I to s razlogom. U Evropskoj uniji su shvatili da svaki izgubljeni slučaj na sudu o validnosti sankcija ozbiljno ugrožava reputaciju EU i, što najviše boli, značajno novčano košta. Problem je i što će za skidanje lica sa spiskova biti potrebna saglasnost zemalja članica EU", piše "Dan".

Prema pisanju lista, Crna Gora se nalazi u posebno nezavidnoj situaciji, naročito ako se pokrene lavina tužbi zbog zamrzavanja imovine. "Dan" podseća da su glavni investitori, naročito u oblasti nekretnina, bili iz Rusije i republika bivšeg SSSR-a. Pored njih, tu su investitori sa Bliskog istoka, gde je takođe mnogo sukoba i postoje stalni ratovi i agresije.

"Teoretski je moguće da u narednim godinama, prateći spoljnopolitički kurs EU, možemo doći u sitaciju da zamrzavamo imovinu i nekim drugim investitorima. Stvaranje presedana preti sektoru razvoja i uticaće na sve transakcije u budućnosti. Konačno, sankcije negativno utiču na javni i državni budžet zbog pada nivoa stranih investicija i prikupljenih poreza", navodi list u tekstu o situaciji u Crnoj Gori.

Na crnogorskoj listi od 34 osobe, čija je imovina zamrznuta, pokazalo se da ima ljudi sa istim imenom i prezimenom s nekim drugim investitorima koji nisu na "crnoj listi" EU, što je dodatna opasnost za tužbe.

Sankcije za Ruse?

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Žozep Borelj nedavno je Podgorici kazao da EU od Crne Gore očekuje da ukine program ekonomskog državljanstva i uskladi viznu politiku sa politikom EU, prenosi "Dan".

- EU i Crnoj Gori je potrebna snažna politička posvećenost, iskreno angažovanje i uključivanje u izgradnju konsenzusa od strane svih relevantnih institucija i političkih aktera - naveo je Borelj.

On je najavio da će EU dati pet miliona evra zemljama Zapadnog Balkana kroz Mehanizam brzog odgovora. Reč je, kako je kazao, o urgentnoj podršci regionu kako bi se osnažila otpornost u suprotstavljanju sajber-napadima i manipulaciji informacijama.

- Nastavićemo da podržavamo naše partnere i kada je reč o ublažavanju posledica rata u Ukrajini, uključujući bezbednost hrane - rekao je on.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KNAUS: Francuska i Nemačka blokiraju glasanje o Prištini u Savetu Evrope, Vučić efektno apelovao na Makrona