DAN PRIMIRJA U HERCEG NOVOM: Srbi su preokrenuli situaciju od svetskog rata ka svetskom miru
DAN primirja obeležen je u Herceg Novo polaganjem venaca na spomenik streljanim rodoljubima u Prvom svetskom ratu i 103 godine od oslobođenja grada od austrougarske okupacije.
V.V.
U manastiru Savina služen je parastos dobrovoljcima iz Boke poginulim u vojskama Crne Gore, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog kraljevstva i Italije.
Vence su uz spomenik na Savini položili predsednik i potpredsednik grada Stevan Katić i Mirko Mustur, predsednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, ministar savetnik u Ambasadi Srbije Mićo Rogović, predstavnici Matice Boke, hercegnovskog ogranka Srpskog prosvetno kulturnog društva "Prosveta", Kola srpskih sestara, Srpskog sokola, udruženja "Karađorđe", "Društva za arhive i povjesnicu hercegnovsku", "Viteškog društva Sveti Stefan".
Veliki broj Bokelja I ljudi iz Crne Gore je u to ratno vreme stao rame uz rame sa svojom braćom, poručio je predsednik hercegnovske Skupštine Ivan Otović.
V.V.
- Uvek smo bili tu jedni za druge, jedan smo narod, bez obzira što nas granice dele – delile su tada, dele nas i danas., ali mi smo očuvali jedinstvo. Time ne ugrožavamo nikoga, već samo vodimo računa o kulturi sećanja, o onome što nas povezuje. Podnesena je velika žrtva, do dana današnjeg nismo se uspeli oporaviti. Oni najbolji su izginuli, ne samo na Ceru i Kolubari, nego i kasnije u proboju Solunskog fronta, na Kajmakčalanu... Niko nije očekivao da vojska, koja je bila vojska duhova i uništena te 1916. godine, može probiti Solunski front – što je dalo doprinos konačnom slomu moćnih sila, Austrougarske, Nemačke i Bugarske, naglasio je Otović.
Konzul Zoran Dojčinović, podsetio je da je saveznički i britanski premijer Lojd Džordž svojevremeno u svojim memoarima „Zora sviće sa istoka" odao najveće priznanje Srbima, rekavši da su izvršili proboj fronta i sa neodoljivim junaštvom preokrenuli situaciju – od svetskog rata ka svjetskom miru.
V.V.
- Uvek i na svakom mjestu, a i ovom prilikom ističemo veliku i značajnu ulogu dobrovoljaca iz Boke kotorske i Crne Gore, koji su se priključili srpskoj vojsci i dali nemerljiv doprinos konačnoj pobedi. Kao i tada, i danas moramo istrajati i zajednički sačuvati istinu o Velikom ratu. To je naša istorijska i moralna obaveza, bila je poruka konzula Dojčinović.
Danas (11.novembar) je otkrivena spomen ploča nekadašnjem načelniku hercegnovske opštine Jeftu Gojkoviću. Ploča je postavljena u Starom gradu na zgradi Arhiva u kojoj je nekada radila opština. I ovom događaju povodom Dana primirja prisustvovali su gradski čelnici i gosti, a predsednik grada Stevan Katić koji je otkrio spomen ploču poručio je između ostalog da podizanjem spomen obeležja i obeležavanjem značakjnih datuma Herceg Novi pokazuje da poznaje, poštuje i priznaje sve one koji su svoj život i delo ugradili u budućnost Herceg Novog, a Jefto gojković se za svoj narod i grad borio "od bojnog polja do društvenog i političkog delovanja." Otkrivanju spomen obeležja prisustvovao je otac Jeftovih potomaka Stevo Marić. Arhitekta i konzervator Srđan Marlović objasnio je da je ploča urađena od kamena iz lokalnog majdana a patinirani bronzani medaljon izliven je u Beogradu.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)