NOVI BEOGRAD POD ZAŠTITOM: Devet blokova sa leve obale Save proglašeno za kulturno dobro

С. Видачковић

02. 02. 2021. u 12:12

CENTRALNA zona Novog Beograda, koju čini devet simetrično raspoređenih blokova - 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29 i 30 dobila je status kulturnog dobra, odnosno kulturno istorijske celine.

НОВИ БЕОГРАД  ПОД ЗАШТИТОМ: Девет блокова са леве обале Саве проглашено за културно добро

Foto Privatna arhiva

Ovu odluku donela je Vlada Srbije, na predlog Zavoda za zaštitu kulture grada Beograda.

U pitanju su blokovi u kojima se, osim nadaleko prepoznatljivih stambenih zgrada i solitera, nalaze Sava centar, Palata "Srbija", "Štark arena".

Iz Zavoda podsećaju da je posle Drugog svetskog rata, novi Generalni urbanistički plan Beograda iz 1950. godine akcenat stavio na širenje prestonice preko Save i izgradnju Novog Beograda. Nastupio je desetogodišnji period obeležen brojnim konkursima i radom kako pojedinaca, tako i projektantskih timova. To je za "posledicu" imalo izgradnju prvih "eksperimentalnih" blokova 1 i 2 tokom 1958. godine prema projektu arhitekte Branka Petričića, a zatim i preostalih devet stambenih blokova centralne zone.

NAGRADE

ZA urbanističku koncepciju i rešenja po kojima je realizovan Novi Beograd, Oktobarskom nagradom Grada Beograda za 1968. godinu nagrađeni su arhitekte Nikola Dobrović, Milorad Macura, Stanko Mandić, Miloš Somborski, Vido Vrbanić, Branko Petričić, Aleksandar Đorđević, Uroš Martinović i Milutin Glavički.

- Središnja tri bloka 24, 25 i 26 nisu realizovani prema prvim detaljnim urbanističkim planovima i danas čine zaštićenu okolinu prostorne kulturno istorijske celine - objašnjavaju u Zavodu. - Ovi blokovi su originalno zamišljeni kao tri glavna trga Novog Beograda, svečani, centralni i stanični koji bi formirali centralni deo između Železničke stanice Novi Beograd i današnje Palate "Srbija", po kojem čitav prostor danas nosi naziv. Od ideje formiranja tri trga se usled ekonomskih i političkih okolnosti ubrzo odustalo, pa je prostorom Centralne zone preovladalo stanovanje sa osnovnim funkcionalnim sadržajima.

Blok 22, Foto Privatna arhiva

Kako se navodi u obrazloženju predloga, moderna urbana struktura Centralne zone doprinela je kvalitetnom povezivanju istorijskih centara Beograda i Zemuna. S obzirom na njenu specifičnu poziciju u odnosu na oba mesta, ova zona je od posebnog značaja ne samo za Novi Beograd, već predstavlja i jedan od najznačajnijih delova šireg područja glavnog grada. Sa internacionalnog aspekta, Blok 23 je uvršten u stalnu postavku Muzeja moderne umetnosti MOMA u Njujorku od 2019. godine.

PRVA PREFABRIKACIJA U SFRJ

NA polju konstrukcije i materijala, prilikom gradnje Novog Beograda, prvi put je u tadašnjoj SFRJ primenjen sistem prefabrikacije, koji je pružao mnogo veće mogućnosti, nego tradicionalni tip gradnje i livenja betona na mestu. Novi način podrazumevao je izgradnju mega struktura uz korišćenje betonske panel konstrukcije što je vremenom dovelo do ekspanzije autorske arhitekture i urbanizma u tehnološkom i inovacionom pogledu.

Ova odluka podrazumeva da svi vlasnici i korisnici objekata u ovom zaštićenom području moraju tražiti saglasnost od gradskog Zavoda za sve intervencije, koji propisuje uslove za preduzimanje mera tehničke zaštite za radove, te odobrava projekat i dokumentaciju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

CEO TENIS U ŠOKU: Čuvena teniserka ugradila veštačke grudi, a onda je otkriveno i ovo! (FOTO)