KORONA "IZBRISALA" JEDINICE: Broj učenika na popravnim ispitima smanjen pet puta
U VEĆINI prestoničkih osnovnih i srednjih škola, pandemija virusa korona je "izbrisala" jedinice iz dnevnika.
Foto: VN
Oni koji nisu uspeli da "ubodu" dvojku, pa zbog jednog ili dva keca idu na popravni ispit, mogu se izbrojati na prste jedne ruke. Broj učenika sa slabim ocenama je više nego prepolovljen, a svedočanstvo u junu nisu dobili samo oni koji su bili "nedostupni" od 16. marta, kada se prešlo na onlajn nastavu. Iako zvanične statistike nema, prosvetni radnici "barataju" cifrom od oko stotinak učenika, koji će u avgustu pred komisiju.
Prema rečima Dejana Nedića, predsednika Društva direktora Srbije, broj đaka sa slabim ocenama je smanjen za 50 do 60 odsto u proseku. On ističe da deca nisu mogla da iskažu svoje pravo znanje, pa zaključene ocene u nekim slučajevima nisu realna slika naučenog. Nedić naglašava da je veoma bitno da se đaci vrate u školu, pogotovu prvi i peti razred, kao i da za ocenu odgovaraju u školi.
- Imamo nekoliko učenika koji će izaći na popravni, dok ih je prošle godine bilo pet puta više - kaže Miloš Bukumira, direktor Grafičke škole. - Reč je o đacima koji apsolutno ništa nisu radili, nisu slušali onlajn nastavu, niti su kasnije došli u školu da odgovaraju. Dato im je "hiljadu šansi", ali oni nisu nijednu iskoristili. Uglavnom će polagati fiziku i matematiku.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić podseća da se poslednjih godina smanjuje broj đaka sa jedinicama, a da je ove godine taj pad drastičan. On upozorava da dok je sve manje loših đaka, povećava se broj odličnih i vrlo dobrih, pogotovu u gimnazijama.
NAJČEŠĆE SE PONAVLjA PRVI RAZRED
STATISTIKA govori da se najčešće ponavlja prvi razred srednje škole, što se objašnjava činjenicom da se učenici nisu navikli na novu sredinu, profesore, promenu škole. Kako odmiče školovanje, broj učenika sa slabim ocenama i onih koji ponavljaju razred je sve manji, tako da su u četvrtoj godini retkost. U srednjim stručnim školama je mnogo više učenika sa jedinicima nego u gimnazijama. Najviše nedovoljnih ocena je iz matematike, fizike i hemije.
Većina đaka koja izađe na popravni ispit dobije prelaznu ocenu. Ako su nezadovoljni zato što nisu prošli, ili ocenom koju su dobili, učenici imaju pravo da se žale Republičkoj prosvetnoj inspekciji, kojoj stigne oko 200 primedaba. U tom slučaju đaci polažu ispit ponovo, ali pred komisijom iz druge škole.
- U gimnazijama je, ove godine, broj odlikaša povećan sa 46 na čak 60 odsto, dok su ostali vrlo dobri. I pre pandemije je bilo manje đaka koji izlaze na popravni, jer nastavnici sve više poklanjaju ocene, ali sada je drastičan pad - kaže Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograda. - "Rupe u znanju" nastale tokom onlajn nastave, teško je popuniti. To može poći za rukom samo gimnazijalcima, dok ostali nikad neće naučiti ono što su propustili. Svake godine oko 1.000 učenika izađe na popravni ispit u Beogradu, zbog jedne ili dve slabe ocene. Ove godine to je pet i više puta manje.
Antić navodi da se ugled škole "meri" brojem đaka koji idu na popravni ispit. Kako bi bila na "dobrom glasu", važno je da škola ima što manje jedinica i ponavljača. Za slabe ocene, kao opravdanje, učenici navode da - nastavnici nisu držali dopunsku nastavu, da im nije upisana ocena kada su odgovarali, da nije evidentirana njihova aktivnost tokom časa... Zatim, odgovaraju pred komisijom koja im popravi jedinicu.
Preporučujemo
STUDENTI ĆE POMAGATI NASTAVNICIMA: Inicijativa akademaca i učiteljskih fakulteta
15. 08. 2020. u 10:26
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (2)