BITKA ZA GLASAČE TRAJAĆE 46 DANA: Zvanično startovala 14. izborna kampanja od uvođenja višestranačja u našoj zemlji

M. St.

02. 11. 2023. u 12:42

TRKA za glasove i zvanično je startovala juče odlukom o raspisivanju parlamentarnih, izbora u Beogradu i 64 grada i lokalne samouprave koji će biti održani 17. decembra. Ovo će biti 14. glasanje od uvođenja višestranačja, a deseti vanredni izlazak na birališta.

БИТКА ЗА ГЛАСАЧЕ ТРАЈАЋЕ 46 ДАНА: Званично стартовала 14. изборна кампања од увођења вишестраначја у нашој земљи

Foto A. Stanković

Političke stranke imaju rok do 28. novembra da obezbede potreban broj potpisa i predaju ih Republičkoj izbornoj komisiji. Da se "dodvore" biračima i ubede ih da baš njima povere svoj glas, imaće 46 dana, odnosno dva manje, kada se oduzme 48 sati za izbornu tišinu.

Da bi se kandidovale za Narodnu skupštinu, partije za svoju listu moraju da obezbede 10.000 potpisa, dok je za manjinske stranke neophodna podrška najmanje 5.000 građana. Kada je reč o lokalnim izborima, broj potpisa diktira brojnost stanovništva. Tako, na primer, opština koja ima najviše 120.000 upisanih birača, treba da ima 200 potpisa građana. Pravilo je da svaki birač može podržati samo jednu listu, koja potom ide na overu kod javnog beležnika ili u opštinskoj, gradskoj upravi ili sudu.

Taj spisak pretendenata na skupštinske klupe sadrži naziv podnosioca i izborne liste, redni broj kandidata za narodnog poslanika, ime, prezime, a nakon proglašenja, ne može da se menja redosled onih koji konkurišu za mandate. RIK je dužan da u roku od 48 sati od podnošenja proglasi listu, a zbirna (na njoj su svi takmaci) se objavljuje u "Službenom glasniku" najkasnije 15 dana pre otvaranja birališta. Kako bi se ispoštovala zastupljenost oba pola, na spisku kandidata za poslaničku knjižicu mora da bude najmanje 40 odsto žena.

Narodni poslanici biraju se u Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici, a mandati se raspodeljuju srazmerno broju dobijenih glasova, i to primenom sistema najvećeg količnika. Poslanička mesta dodeljuju se prema redosledu kandidata koji su zauzeli na izbornoj listi.

Dok se građani ne izjasne kome će dati svoju podršku, a potom ispoštuju svi zakonski rokovi za konstituisanje novog saziva parlamenta, Narodna skupština će obavljati samo tekuće ili neodložne poslove. Po istom sistemu radiće i Vlada.

Poslednji put građani Srbije glasali su 3. aprila prošle godine, kada su u ponudi imali 19 izbornih lista. Ulazak u Narodnu skupštinu obezbedilo je njih 12, uključujući i manjinske. U redovnom terminu birači su izašli na glasanje 21. juna 2020. godine, pošto je kabinet u Nemanjinoj 11, a na čijem je čelu bila aktuelna premijerka Ana Brnabić, završio svoj pun četvorogodišnji mandat.

Rezultati iz aprila 2022.

NA izborima 3. aprila 2022. godine, lista oko Srpske napredne stranke, "Aleksandar Vučić-Zajedno možemo sve" osvojila je 120 mandata, "Ujedinjeni za pobedu Srbije" 38, SPS 31, koalicija NADA 15, "Moramo" 13, a Dveri i Zavetnici po 10. Savez vojvođanskih Mađara osvojio je pet poslaničkih mesta, Muftijin amanet tri, Zajedno za Vojvodinu i SDA Sandžaka po dva, dok je jednog predstavnika imala i Koalicija Albanaca doline. Sve ostale liste koje su učestvovale na izborima nisu prešle potreban cenzus.

Ukrstili i slogane

IAKO tačno pregrupisavanje političkih aktera u izborne liste nije još finiširano, poznato je da će prozapadna opozicija pred birače izaći u jednoj koloni, pod nazivom "Srbija protiv nasilja", što je bio i lajtmotiv protesta čiji su organizatori. Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke, birače će pozivati najverovatnije sloganom "Srbija ne sme da stane".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA U ŠOKU: Rusija se odlučuje na radikalan potez?