INTERVJU Jadranka Joksimović: Brisel Srbiji nije zatvorio vrata Unije

S. Rovčanin Tomković

11. 10. 2021. u 12:00

I PORED toga što je Samit Evropska unija - Zapadni Balkan, na Brdu kod Kranja, završen bez usvajanja vremenske odrednice do kada bi naš region mogao da se priključi EU, ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović smatra da naš put ka Briselu nije doveden u pitanje.

ИНТЕРВЈУ Јадранка Јоксимовић: Брисел Србији није затворио врата Уније

Jadranka Joksimović / Foto J. Ilić

Ona je u intervjuu za "Novosti" govorila o porukama sa ovog skupa, zašto nas određene zemlje sapliću, hoćemo li ove godine preći makar još jedan korak ka "evropskoj porodici"...

* Da li je posle samita u Kranju i odbijanja slovenačkog predloga da 2030. bude godina mogućeg prijema, jasno da je evropski put Srbije doveden u pitanje?

- Uopšte nije ideja ni bila da se kao godina prijema naše zemlje navede 2030, jer mi svi pregovaramo pojedinačno, a ne u paketu. To je posebno naglašeno i u kriterijumima nove metodologije pregovora. Slovenačka ideja bila je da se ta referenca odnosi na mogućnost da najkasniji datum za partnere iz regiona ZB bude 2030. Uostalom, Kredibilna strategija proširenja EU na ZB iz 2018, koju je tadašnji predsednik EK Junker predstavio u Beogradu, navodi mogućnost da za zemlje koje prednjače u pristupnom procesu, tj. Srbiju i Crnu Goru, ukoliko svi - i mi i EU - urade svoj deo posla, okvirna godina mogućeg prijema bude 2025. Tako da okvir za nas već postoji, on nije obećanje, nego mogućnost, koju mi kroz ubrzanje reformskog procesa i novu metodologiju pregovora nastojimo da dostignemo, iako ima puno izazova. Nakon svega što smo predsednik Vučić i ja čuli kako na plenarnom sastanku, tako i u razgovorima koje smo imali na njegovim marginama, jasna perspektiva našeg regiona za članstvo u EU ne dovodi se u pitanje, naprotiv, jasno je podvučena i obnovljena. Sama činjenica da se o Zapadnom Balkanu diskutovalo duže od četiri sata u momentu kada se ceo svet suočava sa posledicama krize izazvane kovidom 19, migracijama i potresima na tržištima energenata, govori o tome da je osnaženo liderstvo zajedničke evropske vizije, koje je u poslednjim godinama počelo da gubi polet. Slovenija, kao trenutno predsedavajuća Evropske unije, bila je jedan od glavnih promotera jasnije perspektive našeg regiona, ali u tome, svakako, nije usamljena.

Jadranka Joksimović / Foto J. Ilić

* Kakvu poruku Brisel šalje stalnim odlaganjem proširenja i da li će doći trenutak kada će Srbija odustati od EU?

- Politika proširenja podrazumeva proces pregovora koji bi trebalo da rezultira članstvom, a koji je za sve zemlje trajao prilično dugo. Ne postaje se preko noći članica EU, iako je činjenica da su kriterijumi nakon poslednjih krugova proširenja pooštreni i politički izoštreni. Srbija je deo Evrope i ne postoji ništa prirodnije nego da postane deo EU. Postoje države članice koje su konstantno oprezne prema ideji proširenja i taj stav su imale i ranije. Što se tiče mogućnosti odustajanja, koliko je to neutemeljena ideja govore rezultati poslednjeg istraživanja javnog mnjenja MEI - čak 57 odsto građana bi glasalo na referendumu za članstvo.

* Očekujete li da ćemo ove godine, ipak, otvoriti klaster ili će nam neka od država spustiti rampu?

- Reforme u Srbiji ne stoje, u odnosu na proces proširenja koji je proceduralno u zastoju za ceo region, gotovo već dve godine. U reformske procese uključeni su svi, od predsednika i premijera, do ministara. Spremni smo za otvaranje dva klastera Konkurentnost i inkluzivni rast i Zelena agenda i održiva povezanost. Rad na ustavnim amandmanima iz oblasti pravosuđa, akcionom planu za primenu medijske strategije, borbi protiv korupcije je podignut na najviši nivo praćenjem predsednika i premijerke. Očekujem da se to uvaži u predstojećem godišnjem izveštaju Evropske komisije o Srbiji.

RAZGOVARAMO SA SVIMA

* Zbog čega nas Nemačka, Holandija, Danska, Belgija sapliću na evropskom putu? Kako komentarišete česte izjave iz Zagreba da se Srbija "ne ponaša lepo", da ne možemo tako u EU?

- Neću pojedinačno o zemljama, nije umesno da kao ministar za evropske integracije na taj način u javnosti komentarišem, jer nisu svi kritičari rukovođeni istim motivima. Ali sa svima imamo, i kolege i ja, redovan i veoma otvoren dijalog. Visoko se cene otvorenost i spremnost Srbije da saslušamo i zamerke i kritike, nikada nisam odbila sastanak ni na jednu temu, ma koliko bila neprijatna ili teška. Da ne govorim o predsedniku Vučiću i premijerki Brnabić, koji na najvišem nivou pokazuju suštinsku i verodostojnu spremnost za dijalog po svim temama.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

KAKVA ČISTKA... Novak Đoković se odlučio na drastičan potez!