ČIZMOM GAZILI VENSOV PLAN I GARANCIJE UN: Atakom 1995. Hrvatska povredila međunarodno pravo
HRVATSKA vojno-policijska operacija "Oluja" iz avgusta 1995. godine, osim što je imala jasan genocidni karakter, predstavlja dotad najveće kršenje međunarodnog prava na prostoru bivše Jugoslavije.
Prvi projektili ispaljeni 4. avgusta na okolinu Knina, odnosno ofanziva koja je usledila, izbrisali su ne samo Republiku Srpsku Krajinu, 250.000 Srba koji su krenuli putem izbeglištva, nego i rezolucije Ujedinjenih nacija kojima su po Vensovom planu na rizičnim područjima Hrvatske uvedene posebne zaštićene zone - UNPA područja.
Ovaj status, za čije obezbeđenje i nadzor su bile zadužene međunarodne snage sa mandatom UN, obuhvatale su 22 odsto Hrvatske, uključujući i krajeve istorijski naseljene srpskim stanovništvom. Po slovu Vensovog plana, potpisanih sporazuma, kao i odlukama UN, definisane zone trebalo je da budu demilitarizovane, a civilnom stanovništvu sledovao je najviši stepen zaštite. Garant ovih mera bile su UN, preko više hiljada raspoređenih plavih šlemova, zaduženih za čuvanje mira i bezbednosti na terenu.
Suština Vensovog koncepta bila je da se na prostorima visokog rizika obezbedi kontrola, kako bi se zaštitilo stanovništvo, a šansa za direktan kontakt zaraćenih snaga smanji na minumum. Sve to, međutim, Hrvate nije obavezivalo, niti je iko iz vojnog i državnog rukovodstva odgovarao za prekršaje. Štaviše, Hrvatska je godinama nekažnjeno demolirala dogovore i sporazume čiji su garanti bile velike sile i međunarodne organizacije.
Vensov koncept predviđao je četiri UNPA zone - sektore Sever, Jug, Istok i Zapad. Područje Severne Dalmacije i Like organizovano je sektorom Jug, Banija i Kordun bili su sektor Sever, Zapadna Slavonija pripala je sektoru Zapad, a Istočna Slavonija sektoru Istok. Ovaj režim osmišljen je u predlogu Vensovog plana, objavljenom 1991. godine.
- Zaštićena područja su ona sa srpskom većinom ili značajnim manjinskim udelom srpskog stanovništva, a u kojima su napetosti među zajednicama dovodile do oružanih sukoba - navedeno je Vensovom planu, koji je kroz klimava balkanska vrata uveo snage UNPROFOR-a. Ove jedinice pod plavom zastavom trebalo je da nadziru razoružavanje i zaštitu stanovništva, koja se nije odnosila samo na četiri sektora, već i na određeni teritorijalni pojas uz UNPA - takozvane ružičaste zone. Područja pod zaštitom UN obuhvatala su 12.500 kvadratnih kilometara, a na ovom području 1991. godine živelo je više od 530.000 Srba.
Politički akteri SRJ i Srpske Krajine, sa današnje distance, ističu da nije bilo ni realno očekivati da se Hrvatska pridržava dogovorenog. Štaviše, pravi cilj planova i dogovora bio je organizacija međufaza, do konačne integracije hrvatske teritorije.
Vojnim operacijama u Miljevcima 1992, Maslenici i Medačkom džepu godinu dana kasnije silom oružja zauzeti su delovi zaštićenih zona, a akcijama "Bljesak" i "Oluja" 1995. godine u potpunosti su osvojeni sektori Sever, Jug i Zapad. Jedini sektor koji je izbegao ovakav epilog bio je istočni, koji je Erdutskim sporazumom, a pod Prelaznom upravom UN, mirno reintegrisan.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00
TEŠKE VESTI IZ VAŠINGTONA STIGLE U KIJEV: Nema više "patriota" za Ukrajinu
VAŠINGTON još nema besplatne sisteme protivvazdušne odbrane "patriot" koji bi mogli da budu prebačeni u Ukrajinu, proizilazi iz intervjua sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom za MSNBC.
26. 04. 2024. u 19:17
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)