Muzej u Doboju: Zbirka izneta iz tame depoa
27. 02. 2014. u 21:06
Muzej u Doboju ima vredne eksponate, među kojima 10.000 predmeta koji svedoče o životu na ovom prostoru. Posle dve decenije ponovo stalna postavka. Počela restauracija 20 posuda iz praistorije
DOBOJ - Posle dve decenije tavorenja, dobojski Regionalni muzej je napokon izašao iz učmalosti, jer su njegovi eksponati izašli iz tame depoa i postali dostupni javnosti. Počela je obnova, konzervacija i restauracija preistorijske keramike iz muzejske arheološke zbirke.
- Obuhvatili smo 20 keramičkih posuda iz perioda neolita, eneolita, bronzanog i gvozdenog doba, koje potiču sa lokaliteta u okolini Doboja, Modriče i najveći deo sa prostora Vis kod Dervente - pojasnio je za „Novosti“ kustos - arheolog Aleksandar Jašarević.
Kaže da se radi o izuzetnim primercima stilizovane keramike, ukrašene ritualnim formama, a sav posao poveren je akademskom vajaru Dragu Handanoviću, koji pri muzeju vodi i školu grnčarstva. Njegov je zadatak da na osnovu keramičkih fragmenata napravi odgovarajuću formu, uz obavezu da sačuva razliku između originalne iskopine i restauriranog dela.
- To je poseban izazov i za mene, jer u našoj zemlji ne postoje licencirani konzervatori za keramiku, a da se taj posao obavi u inostranstvu, neophodno je proći komplikovanu i dugotrajnu carinsku i pravnu proceduru - kaže Handanović, koji je prošle godine rukovodio i izradom replike stećaka ispred zgrade muzeja.
Kustos Jašarević je zaposlenje u dobojskom muzeju dobio po dolasku iz Sarajeva, gde je, kaže, i čuo da Doboj poseduje izuzetno vrednu muzejsku zbirku.
- Upravo su ovi keramički predmeti jedno vreme i čuvani u sarajevskom Zemaljskom muzeju, ali su vraćeni zato što potiču sa ovih područja. Impresioniran sam činjenicom da muzej u Doboju poseduje čak 10.000 predmeta iz preistorijskog perioda, a iz antičkog i srednjovekovnog doba 4.000 jedinica - iznosi podatke Jašarević, napomenuvši da se, prema njegovim saznanjima, uz muzej u Banjaluci, radi o najvećim muzejskim zbirkama u Republici Srpskoj.
USKRAĆENE GENERACIJE
ZBOG činjenice da dvadeset godina nije bilo stalne postavke, najviše su izgubile generacije učenika osnovnih i srednjih škola, koje nisu mogle da posećuju muzej tokom nastave.
Tek sada, kao odrasli ljudi, mogu da vide bronzani šlem iz četvrtog veka pre nove ere, mnogobrojne druge predmete iz paleolita, noževe, razne etnografske eksponate...