Kad je Temzom šetao - slon
29. 01. 2014. u 15:55
Pre tačno 200 godina, u Londonu je poslednji put održan "sajam mraza", spontani festival koji se vekovima održavao zimi, uz ples i puno pića - kad Temza dovoljno zaledi. Zaleđenom rekom išao i slon
LONDON - Pre tačno 200 godina, u Londonu je poslednji put održan "sajam mraza", spontani festival koji se vekovima održavao zimi, uz ples i puno pića - kad Temza dovoljno zaledi.
Londonci su se tih davnih godina, kada se Temza pretvarala u veliku ledenu pistu, zimi sastajali na sred reke, jeli medenjake i pijuckali džin.
Kako piše Bi-Bi-Si (BBC), sajam je počinjao 1. februara svake "zaleđene" godine i trajao četiri dana.
Led je bio dovoljno debeo da izdrži narodno veselje, improvizovane pabove i volove na ražnju. Na festival je neko jednom doveo i pravog slona - koji se u svoj svojoj težini ipak bezbedno kretao zaleđenom rekom.
Februara 1814, na tronu je bio Džordž treći, premijer je bio Lord Liverpul, a u susednoj Francuskoj poslednje dane na vlasti provodio je Napoleon.
Iako ljudi to tad nisu znali, bio je to poslednji "festival mraza" ikad, jer - Temza se od tada nikad nije dovoljno zaledila da podnese "sav taj hedonizam".
Kako navodi BBC, od 1309. do 1814, Temza se zaledila najmanje 23 puta, a pet puta - 1683, 1716, 1739, 1789 i 1814. godine - led je bio dovoljno debeo za sajam.
"To je izgledalo kao grad na ledu", priča kustos Muzeja londonskog pristaništa Džordžina Jang.
Sajam je, ustvari, nastao iz nužde. Kad Temza nije bila za plovidbu, ljudi koji su transportovali Londonce i robu rekom nisu mogli da zarade ni peni, pa su organizovali sajam - naplaćujući trgovcima, ugostiteljima, kladioničarima pristup ledu.
List "Tajms" izveštavao je 2. februara 1814. da je "na nekim delovima led debeo i nekoliko stopa" (jedna stopa - oko 30 centimetara), dok je ostatak Temze "opasan".
Sajam se, u svakom slučaju, održavao u zoni centralnih gradskih mostova.
Londonci su na sajmu pili, plesali, igrali razne društvene igre, ali, kako navodi BBC, te 1814. godine u centru njihove pažnje je bila hrana. A specijalna poslastica bio je - vo na ražnju.
Istoričar hrane Ajvan Dej, koji pokušava da oponaša tadašnje tehnike kulinarstva, kaže da je trebalo 24 sata da se ispeče vo na ražnju, a da je jedna životinja bila dovoljna da nahrani 800 ljudi. Služena je i ovčetina.
Od napitaka, mogli su da se kupe čaj, kafa i topla čokolada. Glavno piće bio je džin - prodavali su ga na štandovima, uz medenjake. Naročito jak džin zvao se "Old Tom", a savremenici ga opisuju kao "neverovatno žestoko" piće.
Pilo se i kuvano vino, pivo...
Privremeni sajamski pabovi imali su maštovita imena te 1814. godine. Jedan se zvao "Grad Moskva" - da bi opisao izuzetno niske temperature te sezone u Londonu.
Bilo je puno pijanaca i puno prevaranata na sajmu, navodi Dej.
Danas, primećuje BBC, policajci bi bili raspoređeni "na svakom metru" takvog sajma, proveravajući debljinu leda, napukline, pazili bi da li neko "diluje" ili se drogira... Godine 1814, na sajmu nije bilo policije, a o redu i miru brinuli su organizatori - splavari.
Meteorolog Džordž Adamson sa Kings koledža u Londonu kaže da je 1814. zabeležen treći najhladniji januar od 1659, kad je počelo beleženje temperature u Engleskoj. Te godine prosečna temperatura u januaru bila je minus 2,9 Celzijusa, za razliku od prosečnih 1,4 u januaru 2010.
"Iznenadio bih se kad bi se Temza danas smrzla do nivoa koji bi omogućio da veliki broj ljudi izađe na reku", kaže Adamson.
Ipak, nije nemoguće, a BBC zaključuje da je teško zamisliti kakve bi bile reakcije Londonaca i policije - da se Temza danas zaledi "dovoljno za sajam mraza": "Da li bi pravila o zaštiti zdravlja i bezbednosti dozvolila zabavu? Da li bi gradonačelnik Londona iskoristio priliku da se slika na klizaljkama?"