REAGOVANJE DR OLIVERE KRUPEŽ NA TEKST "ČITANKA PUNA RODOLJUBA": Razvodnjava se nacionalna strategija obrazovanja
U TEKST na koji su reagovala dva univerzitetska profesora pomenute su dve čitanke: “Kletova” čitanka za osmi razred autora dr Zlatka Grušanovića i dr Zorice Nestorović, kao i jedna “Logosova”. Prikazani su različiti pristupi pojedinim književnim delima koji imaju određeni istorijski kontekst. Ostali komentari ne odnose se ni na pomenute čitanke ni na njihove autore.
Foto: Lj.B.
Moram priznati da ne shvatam razlog zbog čega su se dva univerzitetska profesora obratila upravo meni stoga što ni na koji način nisam pomenula njihov udžbenik.
Autorka je imala više sagovornika tako da ne mogu da komentarišem u njihovo ime ono što se potpisanim profesorima nije dopalo.
Primeri pomenuti u tekstu ukazuju na razvodnjavanje kakve-takve strategije koja je bila prisutna ranije i njenog odsustva u upravo prekrojenim nastavnim programima.
Kada bih sledila ton njihovog obraćanja, mogla bih reći da je akademska odbrana pisaca karikaturalna - profesori književnosti znaju šta su srpski pisci pisali i poručivali.
Prilikom izbora naslova i odlomaka, najvažnije je šta kod učenika određenog uzrasta možemo da postignemo u obrazovnom procesu, koja konkretna umetnička ostvarenja i uz pomoć kojih metodičkih postupaka mogu da shvate i usvoje i u kojoj se meri tom nastavom ostvaruju ishodi obrazovanja koji se odnose, između ostalog, i na nacionalni identitet i kulturu sećanja.
Ja nisam govorila o nedostatku rodoljubivih tema nego o tome kako nedostaje veza između nastave istorije i srpskog jezika i književnosti. U svojoj izjavi istakla sam da se nadam da će dela visoke umetničke vrednosti koja
svedoče o Prvom i Drugom svetskom ratu ponovo naći mesto u čitankama pošto se u osmom razredu izučavaju ta dva istorijska događaja koja su zastupljena jednim
naslovom: odlomkom iz romana “Pokošeno polje” Branimira Ćosića.
Verujem da će čitaoci “Novosti” biti iznenađeni kad shvate, ako to nije bilo dovoljno precizno rečeno, da program za osmi razred ne predviđa nijedno delo sa temom Drugog svetskog rata mada se među ishodima za istoriju nalazi ova formulacija: Učenik je u stanju da uoči odraz istorijskih događaja i pojava u književnim i umetničkim delima - a takvih dela nema - izostavljena su iz programa.
Da sam ja pisala tekst, u njemu bi se našao podugačak spisak tema sa istorijskim kontekstom koji je zanemaren ili relativizovan, kao i mnoštvo primera zamena jednog
naslova drugim kako bi se izbrisali tragovi stradanja srpskog naroda u svim vremenima i na svim prostorima. Možda čitaoci neće poverovati da srpska deca imaju predstavu da je jedina žrtva Drugog svetskog rata Ana Frank, jer druge primere i nemaju (osim nekih novih naslova u okviru izborne lektire koji se takođe odnose na jevrejske žrtve).
Srbija nema razloga da se stidi svoje istorije, što se ne može zaključiti prema sadržajima novih nastavnih programa iz kojih su izostavljene: “Priča o kmetu Simanu”, Rakićeve pesme “Na Gazimestanu” i “Simonida”, Desankina pesma “O poreklu”, odlomci iz “Vremena smrti” i druga dela. Proizilazi da ovi naši profesori nisu komentarisali tekst braneći potrebu za postojanjem nacionalne strategije nego isključivo braneći sebe i slobodu sopstvenog izbora u udžbenicima koje pišu.
Preporučujemo
STIŽE NAM OZBILjNO ZAHLAĐENjE: Meteorolog najavljuje buran kraj marta
21. 03. 2026. u 17:51
STROŽA REGULATIVA DALA REZULTATE: Snažan fokus na zaštiti maloletnika
21. 03. 2026. u 16:00
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)