ZALAGANJE KRALJA NIKOLE ZA FEDERACIJU: Predvideo za sebe hrvatsku zemlju i krunu
ODMAH pošto su se našli u izbeglištvu, u Italiji, početkom 1916. godine kralj Nikola i Lazar Mijušković, predsednik vlade, počeli su da obasipaju memorandumima savezničke lidere, sa ciljem da obezbede teritorijalno proširenje posle rata.
Foto arhiva
Nikolini zahtevi su bili ne samo Boka kotorska i Skadar već i Bosna i Hercegovina, koje su po njegovom tumačenju bile "tradicionalno crnogorske" zemlje.
Ali, autoritet crnogorskog vladara poprilično je bio okrnjen od kapitulacije njegove vojske 1916. godine. Da bi skinuo tu ljagu sa sebe, svuda se hvalio da je on spasao Srbiju od propasti i doprineo njenoj pobedi. To mu je više škodilo nego koristilo. Sve to je pokazivalo koliko vremešni kralj nije shvatao situaciju u kojoj se našao i koliko je svojim postupcima otuđivao od sebe savezničke vlade.
Od velikih sila, Italija je bila jedina koja je čvrsto stajala iza ovih njegovih zahteva. Politički interes Rima za ovakav stav, pored dinastičkih razloga jer je ćerka kralja Nikole Jelena bila italijanska kraljica, bili su Boka kotorska i Lovćen kao ključne strategijske tačke. Zato je Italija na sve načine pokušavala da Crna Gora ostane u sferi njenog uticaja. U Rimu su se čak javljale ideje da bi trebalo sa Crnom Gorom formirati konfederaciju.
KAKO JE NESTALA CRNA GORA
ZA DOJUČERAŠNjI režimu u Podgorici isključivo objašnjenje je bilo da je zvanična Srbije glavni uzrok likvidacije crnogorske dinastije i države. Zato se u poplavi napisa, knjiga, javnih nastupa isključivo tvrdi da je srpska vojska okupirala Crnu Goru i ne spominje se prisustvo francuskih, engleskih, italijanskih i američkih trupa. Isto tako uloga spoljnog faktora u gubljenju državnosti se apsolutno marginalizuje. A kakva je u svemu tome bila uloga Srbije najbolji odgovor je dao dr Dragoljub Živojinović, najbolji poznavalac evropske arhivske građe iz tog perioda, u knjizi "Crna Gora u borbi za opstanak 1914-1922": "Ono što piše u građi u savezničkim arhivima pokazuje da je mnogo isticana uloga Srbije u procesu nestajanja Crne Gore, bez obzira na svu galamu, bila skoro marginalna". Savezničke vlade su donosile odluke ne uzimajući u obzir njene predloge, želje i zahteve, iako su oni postojali.
"Paradoksalno zvuči, ali ostaje neoboriva činjenica da su zvaničnici Crne Gore mnogo više govorili i radili protiv Srbije nego što je to ona činila protiv nje".
Pred sam kraj rata, 1918. godine, videći da posle Krfske dekleracije iz 1917. godine priča o stvaranju Jugoslavije poprima ozbiljne razmere, kralj Nikola uputio je proklamaciju "Jugoslovenima" u kojoj se zalagao za federaciju. Glavna poruka ovog obraćanja, uz mnoštvo praznih i kitnjastih reči, bila je napomena da u novoj državi, ako bude monarhija, na njenom čelu bude crnogorska dinastija Petrović, koja, po njemu, ima vladalačku tradiciju od nekoliko stotina godina, nasuprot "skorojevićima" Karađorđevićima. U proklamaciji crnogorski suveren predvideo je za sebe i hrvatsku krunu, pošto je sebe smatrao jedinim autohtonim balkanskim vladaocem.
Zanosio se mišlju da bi on i Crna Gora mogli da postanu centar jugoslovenskog okupljanja. Ukoliko se pak dogovori republikansko uređenje, poslednji vladalac iz loze Petrovića tražio je da mu se obezbedi položaj predsednika buduće federacije.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (0)