IZ PENZIJE SE VRAĆAJU U AMFITEATAR: Gotovo na svakom univerzitetu postoji bar jedan student čija je krštenica starija od 60 leta

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

11. 11. 2021. u 09:24

SLAVNA balerina i osnivač baletske škole u Beogradu Nina Kirsanova bila je verovatno najveće čudo kada se kao penzionerka pojavila sa indeksom na Odseku arheologije Filozofskog fakulteta u Beogradu. Imala je u to vreme nešto više od 60 godina.

ИЗ ПЕНЗИЈЕ СЕ ВРАЋАЈУ У АМФИТЕАТАР: Готово на сваком универзитету постоји бар један студент чија је крштеница старија од 60 лета

Foto shutterstock

Kirsanova je, kao balerina Boljšoj teatra, s početkom Oktobarske revolucije emigrirala 1923. u Beograd. Jedna je od ruskih igrača koji su učestvovali u uspostavljanju baletske scene u srpskoj prestonici. Četiri godine kasnije pridružuje se, u Parizu, trupi slavne Ane Pavlove i kao primabalerina nastupa na svim kontinentima do 1931. godine, kada Pavlova umire, a trupa se raspušta. Po povratku u Beograd, Kirsanova postaje šef baleta, koreograf i reditelj Narodnog pozorišta, a posle odlaska u penziju bavi se baletskim radom.

To je, međutim, nije sprečilo da ostvari davnašnju želju i upiše i završi studije arheologije. U 70. magistrira i zatim putuje po zemljama Bliskog istoka u sklopu naučnih ekspedicija. Kirsanova se oprobala i kao glumica u kultnom filmu Srđana Karanovića "Nešto između", pa je i filmski debi imala u svojoj 85. godini.

Slučaj poznate balerine danas više nije čudo. S vremena na vreme mogu se pročitati vesti sa svih kontinenata o ljudima koji su odlazak u penziju iskoristili da se doškoluju ili upišu studije koje su ih oduvek privlačile, a nisu imali vremena ili novca.

Foto D. Dozet

U Italiji je prošle godine pravi hit bio Đuzepe Paterno, koji je uveliko gazio devetu deceniju kada se, 2017, upisao na Filozofski fakultet u Palermu. Lane je, sa 96 godina, u rukama držao diplomu studija istorije i filozofije kao student generacije. Novinarima je poverio kako je oduvek rado čitao, ali nije mogao da studira jer potiče iz siromašne porodice sa šestoro dece. Budući najstariji, rano je počeo da zarađuje. Još kao tinejdžer mobilisan je u rat kao vezista u mornarici, kasnije se zaposlio u železnici, danju je radio, noću čitao. Sa 30 godina je završio gimnaziju, ali tu nije stao, pod stare dane upisao je i fakultet. Novinarima je rekao:

- Znanje je kofer koji uvek nosim sa sobom, dragocenost.

Tokom studija bio je izuzetno disciplinovan. Svakog jutra je ustajao u sedam, doručkovao, čitao, odlazio na predavanja, pa ručak, popodnevni odmor i seminarske vežbe popodne.

Uveče bi čitao i učio do ponoći. Kada je zavladala korona, više nije mogao uživo na predavanja, jer se nastava odvijala preko interneta. Zato je morao da kupi računar i nauči da ga koristi. I na kraju je stigao do diplome.

U Srbiji je nekoliko studenata ili doktoranata u trećem dobu. Ranije ih je bilo najviše na beogradskom Pravnom i Ekonomskom fakultetu. Danas ih, kako su nam na Pravnom fakultetu potvrdili, nema, a na Ekonomskom, po rečima dekana Branislava Boričića, postoji jedna studentkinja, rođena 1951. Indeks joj je iz 1992. godine, a u prethodnoj školskoj godini imala je čak 23 ispitne prijave.

Foto Ilustracija Tošo Borković

Dušan Pejin iz Čonoplje, kod Sombora, ima 84 godine i doktorand je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Do sada je stekao diplome na osnovnim, postdiplomskim, master i magistarskim studijama. Prvu je dobio daleke 1963. godine.

Za naš list, kaže da nikada neće odustati od učenja jer mu je ono u krvi. Tome ga je naučila majka, nekadašnja učiteljica, koja je, osim što je učila osnovce, opismenila i više od 100 žena posle rata. Ljubav prema poljoprivredi usadio mu je otac. Njegova porodica imala je oko pet jutara zemlje, pa je kao dete pomagao na njivi. Otac je kupovao svakog dana šest novina, pa i Dušan danas čita razne dnevne i specijalizovane listove.

- Preko dana i noću spavam u dva navrata po tri sata. Ostalo vreme čitam, učim, istražujem, gledam TV emisije iz kojih svašta mogu da naučim. Sve me to u životu održava vitalnim. Naravno, biram šta ću jesti.

Kroz školovanje je izučavao različite oblasti agrara, bavio se kukuruzom, pilićima, kravama. Kada je shvatio da mu je za firmu koju je osnovao neophodan inženjer zaštite bilja, specijalizovao se i u ovoj oblasti.

- Magistrirao sam 2016, ali još nisam doktorirao jer sam samofinansirajući student, pa trenutno nemam novca da platim neke ispite. Ali neću odustati, jer znam da još mogu i da učim i da radim - kaže Pejin.

PRODAO VIKENDICU ZBOG ŠKOLE

DA je kod nekih želja za učenjem toliko velika pokazuje i slučaj neimenovanog 75-godišnjaka iz RS. Kako su mediji objavili, on je zbog loše finansijske situacije pre tri godine prodao vikendicu kako bi nastavio školovanje na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta iz Istočnog Sarajeva - Odeljenje u Bijeljini. Ovaj student je, inače, u penziju otišao 2007.

SA 80 POSTALA MASTER

I U Republici Srpskoj zabeleženo je nekoliko studenata u trećem dobu. Književnica i glumica Dara Stojiljković iz Banjaluke prošle godine, u 80. godini, stekla je zvanje mastera. Ona je pre dve decenije upisala master u Beogradu, na Fakultetu dramskih umetnosti, a splet okolnosti je sprečio da ga završi. Pre dve godine palo joj je na pamet da u Banjaluci nastavi tamo gde je stala.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna