SRPSKO BLAGO RODILO BOGATO: Opština Ugljevik podelila besplatno pola miliona sadnica šljive

V. Mitrić

13. 10. 2020. u 19:54

IZ OPŠTINE Ugljevik se, svake godine, izveze na rusko i zapadnoevropsko tržište više od 2500 tona šljive, čija proizvodnja doživljava, u podmajevičkom kraju, neku vrstu renesanse. U izvozu tog voća nemaju premca u Republici Srpskoj.

СРПСКО БЛАГО РОДИЛО БОГАТО: Општина Угљевик поделила бесплатно пола милиона садница шљиве

Foto: V. Mitrić

Tome je, bez sumnje, doprinela značajno lokalna vlast, koja je, ovdašnjim domaćinima, podelila besplatno oko pola miliona sadnica. Stari šljivici su zamenjeni novim, pa, sada, kako kaže načelnik ove opštine, sorte poput „čačanke“ pre rađaju pod Majevicom, nego u svojoj, matičnoj Šumadiji. Lokalna vlast, kako kaže, nije delila samo sadnice, već je organizovala mnoštvo naučnih skupova, „pa je nauka ušlja u ovdašnje voćnjake i rezultati zlata zlata nisu izostali“. Kroz razne sajamske organizacije, opština Ugljevik, napominje Perić, „afirmiše ovu prozvodnju, koja je u stalnoj i neprekidnoj uzlaznoj liniji“.

Foto: V. Mitrić

- Po dovitljivosti da naprave dobru rakiju od šljive, popularno nazvanu davno „mučenica“, ali i slatko, džem, pekmez, da valjano osuše šljivu, iskazivala su se, vazda, srpska domaćinstva.Još, ako u stalaže stave, pa pred goste iznesu dobar med, koji su donele pčele na ispašama u gotovo netaknutoj prirodi, onda su srpski domaćini ocenjivani najvišim ocenama -priča Perić.

- A, kako je tad bilo tako je i sada.Kuća koja zna da koristi šljivu, najčuvenije naše voće, na razne načine i da svaki od njih bude lep na svoj način i  koristan je kuća berićeta.Onda je, kod tih domaćina, sve na svom mestu i u njivi, u  bašti, i  u štalu, i u toru, i u oboru,  i u živinarniku, i u sušari.

Suva šljiva je, bez dileme, po rečima našeg sagovornika, „ne samo naš najstariji, već i dugo najprofitabilniji izvozni proizvod, koja je, vazda, ono što se danas zove brend, a ja bih rekao proizvod nad prozvodima u srpskim šljivicima,  o kojima su i pesme opevane, od  onih o ljubavi prema zavičaju, rodnoj grudi, svojim najmilijim, voljenoj osobi...“.

Foto: V. Mitrić

- Mi Srbi smo, vekovima, u šljivicima, onako lepim uređenim, doteranim kako našem rodu dolikuje. Svečani! Kad vidim, danas, naše šljivike u ugljevičkim selima, pa i ono što ovdašnji voćari iznesu na sajam,  jako sam ohrabren, jer to svedoči da nije odzvonilo k poljoprivredi.Srećan sam sam što u našem kraju nema neuređenog zemljišta, što su ljudi vredni, umešni i uporni da očuvaju svoja rodna ognjišta kao naši preci, koji su živeli u neuporedivo lošijim uslovima. Zato uređujemo neprestano naša sela i zato  se radujemo kad čujemo kad, iz duše, naši zemljoradnici zapevaju pesme, poput one popularne : „Nakriviću kapu, rodila mi njiva…“ - kaže Perić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu