DA SE SLOŽIMO, UMNOŽIMO I OBOŽIMO! Vladika Justin služio liturgiju u manastiru Soko (FOTO)
DOSADAŠNjI vikarni episkop patrijarha srpskog Porfirija, vladika Justin, koga je Sveti arhijerejski sabor izabrao da dođe na tron eparhije SPC čije je sedište u Parizu, pored ostalog, veliki je poštovalac imena i dela svetog vladike Nikolaja Velimirovića kao i nedavno upokojenog episkopa šabačkog Lavrentija.
Foto: V. Mitrić
To je svedočio, pre nekoliko dana, kad je služio svetu arhijerejsku liturgiju povodom slave Manastira Soko, kod Ljubovije, koju je vladika Lavrentije posvetio svecu iz Lelića, čija je sabrana dela davno objavio. Vladika Justin je služio pomen episkopu Lavrentiju, osveštao njegovo spomen znamenje kraj manastirske crkve gde počiva.
Foto: V. Mitrić
U nadahnutoj besedi ovaj mladi, ali ugledni srpski arhijerej, u otadžbini i rasejanju, naglasio je da su Nikolaj i Lavrentije „dva gorostasa roda svoga, dostojne najvećeg poštovanja, pamćenja i ličnost čija dela treba da se slede“.
Foto: V. Mitrić
Govoreći o svetom vladiki Nikolaju, koga slavi ova bogolja, epikop Justin je reč o takvoj intelektualnoj i duhovnoj gromadi o kojoj ne treba mnogo da govorimo, „kako ne bismo ispali smešni,nedostojni i nedorasli, ali ono što morama jeste da mu se neumorno i molimo i da sa njim razgovorima kroz njegova dela“.
Foto: V. Mitrić
- Samo da ispunimo ili barem da se potrudimo da ispunimo tri reči koje je sveti Nikolaj izgovorio -rekao je episkop Justin.
- A, napisao je i sabrao u 13 tomova knjiga, sa više od 10.50o stranica, naš vredni i neumorni vladika Lavrentije dela Nikolajeva. Na nama je da, iz tog ogromnog duhovnog majdana i bogastva izdvojimo i ispunimo sam oreči da se umnožimo, obožimo i složimo niko nam ne bi mogao ništa.
Foto: V. Mitrić
Vladika Justin je, sa simpatijama, primljen na Sokolu, ne samo od sveštenstva i monaštva, već i vernika, sa kojima je pevao, uz slavski ručak, najlepše pesme vladike Nikolaja u kojima je uživao vladika Lavrentije.
- Vi ste, ne samo veliki duhovnik i intelektualac, monah i vladika za primer, već i besednik koga je divno slušati - rekao je episkopu Justinu dr Miško Ranković, znameniti srpski lekar iz Šapca, koji je, sa svojom i porodicom svog prijatelja Rada Veselinovića, vlasnika šabačke firme „Galeb“ darovao Manastiru Soko repliku prelepe crkve sa Ohridskog jezera, koju je gorostas iz Lelića voleo i ljubio svim srcem.
Svi oni koji su tada imali priliku da se druže sa vladikom Justinom, mogli su da se uvere u njegovi lepu i pitku rečenicu koja leže „kao melem na ranu“.Da besedi, kako je rekao, podsticao ga ga je sjani iguman Stefan iz Velike Remete, gde je proveo jedno vreme, a onda se, kaže, sprema za besede, „mada često, umesto preciziranog koncepta“, progovori na neki drugi način o istoj suštini poruka i pouka koje upućuje kao arhijerej.
- Ovo je čovek koji je, zaista, dostojan da predstavlja našu crkvu u Parizu, srcu Evrope, jer to zaslužuje u svakom pogledu - kaže dr Ranković, posle izbora vladike Justina za dužnost u Parizu.
Preporučujemo
BROD PLOVI CARSKOM BAROM: Jedinstven ugođaj i specifična avantura za turiste (FOTO)
22. 05. 2022. u 10:21
MUDRA ODLUKA ARHIJEREJA: Gradonačelnik Šapca o novom episkopu Jeroteju
22. 05. 2022. u 07:41
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)