OD GIGANTA NI MRVICE: Preostali delovi Kraljevačke fabrike vagona u stečaju prodati za 498 miliona dinara

G. ĆIROVIĆ

02. 04. 2022. u 08:25

KRALjEVAČKA Fabrika vagona (FVK) u stečaju, sa sedam pogona u sastavu koncerna - kako je objavila Agencija za licenciranje stečajnih upravnika - prodata je na javnom nadmetanju konzorcijumu koji čine kompanije "Nelt" iz Beograda i "Prvi maj" iz Čačka, po početnoj ceni od 498,6 miliona dinara.

ОД ГИГАНТА НИ МРВИЦЕ: Преостали делови Краљевачке фабрике вагона у стечају продати за 498 милиона динара

Detalj iz nekadašnje proizvodnje, Foto G. Šljivić

Kako je saopšteno, ovom prilikom su na prodaju bili ponuđeni (pre)ostali delovi FVK koji obuhvataju vagonogradnju, drumska vozila, procesnu opremu, održavanje, alatnicu, livnicu, kao i turističke usluge.

I, ovim je - praktično i definitivno - stavljena tačka na agoniju nekadašnjeg industrijskog giganta osnovanog 1. aprila 1936, koji je posle tranzicionog cunamija i katastrofalne privatizacije, minulih nekoliko godina bukvalno postojao samo na papiru.

A, kao najstarija fabrika u gradu na Ibru, Fabrika vagona je sa oko 5.000 zaposlenih, sve do početka devedesetih godina prošlog veka, bila simbol jugoslovenske vagonogradnje.

Hronologija njenog propadanja, međutim, ne razlikuje se od mnogobrojnih sličnih slučajeva širom Srbije. Činilo se i da je spas kraljevačkim vagondžijama mogla da pruži privatizacija iz 2006, kada ih je za 220.000 evra kupila ukrajinska kompanija "Azov impeks" iz Donjecka, uz obavezu da tokom narednih pet godina u modernizaciju uloži 6,5 miliona evra. Od toga, međutim, nije bilo ništa i samo četiri godine kasnije, zbog nepoštovanja kupoprodajnog ugovora, ta privatizacija je poništena, a fabrika je, do nove prodaje, vraćena na staranje državi.

Radnički protest iz 2019. godine , Foto G. Šljivić

Tako je, do polovine prošle decenije, i broj zaposlenih "spao" na samo nekoliko stotina, a potom i na nekoliko desetina radnika, sve dok i oni nisu napustili Fabriku potresenu besparicom, štrajkovima, pretnjama izvršioca i konačno - stečajnim postupkom.

- Više ne može da se kaže ni da je od nekadašnjeg giganta ostalo samo ime, jer fabrika duže od decenije nije ono što je nekada bila. Sve je to propalo i od nekadašnje proizvodnje vagona za izvoz širom sveta nije ostalo baš ništa - kaže Nenad Kočović, nekadašnji radnik FVK.

- Ono što nešto vredi je najverovatnije samo zemljište na kojem se nalaze devastirani objekti i ostaci proizvodnih hala.

ZASTARELA TEHNOLOGIJA

NAMERE novog vlasnika još nisu poznate javnosti, a bivši radnici procenjuju da se eventualno pokretanje vagonogradnje graniči sa - naučnom fantastikom.

- U odnosu na ono što je ostalo u fabrici kada sam je 2015. definitivno napustio, današnja tehnologija je napredovala nekoliko svetlosnih godina, pa ne verujem da novi vlasnici uopšte razmišljaju u tom pravcu - kaže Dragan Jeftić koji je u FVK proveo 32 godine svog radnog veka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)