KOSOVSKI BOJ JE KLJUČ DUBROVAČKE KNJIŽEVNOSTI: Predavanje Gorana Šarića na Jutjub kanalu KCNS

Novosti online

18. 02. 2022. u 07:40

DA li je dubrovačka književnost hrvatska ili srpska? – pitanje je kojim Goran Šarić otvara najnoviju tribinu, naglašavajući da je ovo tema koja u poslednjih stotinak godina nije obrađivana na adekvatan način, kao i to da „ovo predavanje nema cenu".

КОСОВСКИ БОЈ ЈЕ КЉУЧ ДУБРОВАЧКЕ КЊИЖЕВНОСТИ: Предавање Горана Шарића на Jутјуб каналу КЦНС

Foto: KCNS

Držeći se činjenica posvedočenih u istorijskim i književnim izvorima, kako srpskim i hrvatskim, tako i onim stranog porekla, Goran Šarić razobličava zablude koje su se vekovima slagale jedna na drugu i tako gradile svedočenja pristrasnih i često nepodobnih proučavalaca.

Šarić se naročito osvrće na „srbofobni deo hrvatske elite" koji svojim stavovima zagađuje javni prostor, sa izjavama poput one da se srpska kultura temelji jedino na rakiji i guslama. Veliki deo predavanja posvećen je diskreditaciji masovno deljene fotografije koja ukazuje na to da je hrvatska kultura u svim segmentima starija od srpske.

Navodi da je ovakav korak neophodan, budući da su društvene mreže „novo bojno polje" i da je potrebno pozabaviti se raskrinkavanjem opšteprihvaćenih stavova koji se temelje na lažima poteklim od nedovoljnog poznavanja istorijskih činjenica.

Kako bi se došlo do odgovora na pitanje postavljeno u naslovu, potrebno je odgonetnuti enigmu koja se tiče jezičkog aspekta, što Šarić ilustruje primerima iz raznovrsnih spisa koji sežu vekovima unazad. Ovi dokumenti svedočanstva su o zajedničkom jeziku i potvrde o njegovom raslojavanju pod različitim uticajima.

Koliko daleko ide jezičko pitanje i svojevrsno „svojatanje", dokazuju postupci poput onog o dodeli lingvističke nagrade za nove hrvatske reči i potreba za „titlanjem" serije „Lud, zbunjen, normalan". Zablude koje se pritom obrazuju idu od toga da je Vuk Karadžić ukrao hrvatski jezik i nazvao ga srpskim, preko teze da su srpski i hrvatski dva potpuno različita jezika, do navoda da je hrvatski posrbljen u Jugoslaviji – što su zastupanja koja se, u najmanju ruku, međusobno isključuju.

Naročitu pažnju Šarić posvećuje hrvatskom intelektualcu crnogorskog porekla koji je izjavio kako je najpogubnije brojanje upotrebe reči „hrvatski" i „srpski" u starim spisima, ilustrujući na brojnim primerima kako je ova teza tačna, ali ne na način koji je pomenuti gospodin zamislio – jer se upuštanjem u takvu rabotu otkriva da je reč „srpski" gotovo stotinu puta više upotrebljena od reči „hrvatski" (samo tri puta).

Šarić navodi kako je ključ dubrovačke književnosti Kosovski boj i da je vreme da konačno počnemo zajedno da gradimo, umesto što nastavljamo da rušimo, citirajući reči akademika Milana Rešetara da su „Srbi i Hrvati jedan narod pod dva imena [...] ali komu su Srbi i Hrvati dva naroda, taj će morati priznati da je Dubrovnik po jeziku bio uvijek srpski".

Kompletno predavanje Gorana Šarića na temu „Čija je dubrovačka književnost?" može se pogledati na Jutjub kanalu Kulturnog centra Novog Sada.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!