VALJEVSKA BOLNICA U PEĆINI: U najlepšem delu grada na Kolubari većina drveća je ozbiljno "bolesna"

B. PUZOVIĆ

01. 11. 2021. u 06:45

SVOJEVRSNA "pluća" Valjeva, drveće u najlepšem gradskom parku Pećina nalazi se u veoma lošem stanju.

ВАЉЕВСКА БОЛНИЦА У ПЕЋИНИ: У најлепшем делу града на Колубари већина дрвећа је озбиљно болесна

Foto Valjevska posla

Na stablima su u velikom broju prisutne saprofitne gljive, tumori, mehanička i oštećenja nastala delovanjem insekata, što dovodi do slabljenja, sušenja i prelamanja drveća. U lošem zdravstvenom stanju je većina primeraka bora, topole, javora, gledičije, te pojedini hrastovi, lipe, jasenovi...

Kako je saopštila Gradska uprava u Valjevu, na poziv preduzeća "Agrorazvoj valjevske doline", tim stručnjaka Šumarskog fakulteta specijalizovan za zaštitu šuma i firme "Foresting" iz Beograda je sačinio "Elaborat o vizuelnoj proceni zdravstvenog stanja stabala u parku-šumi Pećina, sa predlogom mera sanacije za svako pojedinačno stablo.

Foto Valjevska posla

Predložena je "prva pomoć" za ukupno 410 stabala - 278 u prvoj i 132 u drugoj fazi.

Orezivanje krošnje potrebno je na njih 238, dok za 427 trenutno nisu predviđene "lekovite" mere. Ali, potrebno je zameniti 735 stabala, od toga 629 u prvoj, a 106 u drugoj fazi, s tim što bi stare trebalo da zamene sadnice stare sedam do 10 godina.

Foto Valjevska posla

Više od trećine šume ima i mehanička oštećenja, a veći broj lipa i gledičija je van ravnoteže, sa visećim granama koje ugrožavaju instalacije i odvijanje saobraćaja. I svi ostali uočeni problemi ukazuju da je sanaciju i zamenu određenih stabala potrebno obaviti što pre, jer predstavljaju rizik za bezbednost šetača, a ne isključuje se ni oštećenje objekata.

Stručnjaci su, zato, predložili sadnice voćkarica, drvenastih i cvetno-dekorativnih vrsta, koje bi trebalo da zaustave propadanje i unaprede funkcionalnost urbane šume u Valjevu.

Foto Valjevska posla

Oaza na 20 hektara

PARK Pećina, u valjevskoj Ulici majora Ilića, predstavlja najznačajniju gradsku oazu udaljen od centra samo desetak minuta laganog hoda. Formiran je i pošumljen zahvaljujući ondašnjem predsedniku Opštine Radovanu Laziću i garnizonu srpske vojske 1867, na površini od 20 hektara. Prvobitno su ga krasile samo topole i lipe, a tek 1907. su posađeni borovi i smrče.

Posle Drugog svetskog rata, park je obnovljen i na ponovno korišćenje Valjevcima predat u julu 1948.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri