VALJEVSKA BOLNICA U PEĆINI: U najlepšem delu grada na Kolubari većina drveća je ozbiljno "bolesna"

Б. ПУЗОВИЋ

01. 11. 2021. u 06:45

SVOJEVRSNA "pluća" Valjeva, drveće u najlepšem gradskom parku Pećina nalazi se u veoma lošem stanju.

ВАЉЕВСКА БОЛНИЦА У ПЕЋИНИ: У најлепшем делу града на Колубари већина дрвећа је озбиљно болесна

Foto Valjevska posla

Na stablima su u velikom broju prisutne saprofitne gljive, tumori, mehanička i oštećenja nastala delovanjem insekata, što dovodi do slabljenja, sušenja i prelamanja drveća. U lošem zdravstvenom stanju je većina primeraka bora, topole, javora, gledičije, te pojedini hrastovi, lipe, jasenovi...

Kako je saopštila Gradska uprava u Valjevu, na poziv preduzeća "Agrorazvoj valjevske doline", tim stručnjaka Šumarskog fakulteta specijalizovan za zaštitu šuma i firme "Foresting" iz Beograda je sačinio "Elaborat o vizuelnoj proceni zdravstvenog stanja stabala u parku-šumi Pećina, sa predlogom mera sanacije za svako pojedinačno stablo.

Foto Valjevska posla

Predložena je "prva pomoć" za ukupno 410 stabala - 278 u prvoj i 132 u drugoj fazi.

Orezivanje krošnje potrebno je na njih 238, dok za 427 trenutno nisu predviđene "lekovite" mere. Ali, potrebno je zameniti 735 stabala, od toga 629 u prvoj, a 106 u drugoj fazi, s tim što bi stare trebalo da zamene sadnice stare sedam do 10 godina.

Foto Valjevska posla

Više od trećine šume ima i mehanička oštećenja, a veći broj lipa i gledičija je van ravnoteže, sa visećim granama koje ugrožavaju instalacije i odvijanje saobraćaja. I svi ostali uočeni problemi ukazuju da je sanaciju i zamenu određenih stabala potrebno obaviti što pre, jer predstavljaju rizik za bezbednost šetača, a ne isključuje se ni oštećenje objekata.

Stručnjaci su, zato, predložili sadnice voćkarica, drvenastih i cvetno-dekorativnih vrsta, koje bi trebalo da zaustave propadanje i unaprede funkcionalnost urbane šume u Valjevu.

Foto Valjevska posla

Oaza na 20 hektara

PARK Pećina, u valjevskoj Ulici majora Ilića, predstavlja najznačajniju gradsku oazu udaljen od centra samo desetak minuta laganog hoda. Formiran je i pošumljen zahvaljujući ondašnjem predsedniku Opštine Radovanu Laziću i garnizonu srpske vojske 1867, na površini od 20 hektara. Prvobitno su ga krasile samo topole i lipe, a tek 1907. su posađeni borovi i smrče.

Posle Drugog svetskog rata, park je obnovljen i na ponovno korišćenje Valjevcima predat u julu 1948.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?