NIKO NEĆE U FIZIČARE I MATEMATIČARE: Na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo slobodno oko 1.700 mesta

M. REGOJE - S. MIŠLjENOVIĆ

13. 07. 2022. u 07:13

PRVI upisni rok na univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Srajevu pokazao je da za studijske programe matematike i fizike nema interesovanja.

НИКО НЕЋЕ У ФИЗИЧАРЕ И МАТЕМАТИЧАРЕ: На универзитетима у Источном Сарајеву и Бањалуци остало слободно око 1.700 места

Foto: M. Regoje

Fiziku i matematiku na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu niko nije upisao, dok je na Univerzitetu u Banjaluci troje studenata upisalo fiziku, a na Prirodno-matematičkom fakultetu na nekoliko smerova ukupno je upisano samo 80 studenata od 155 planiranih.

Nakon prvog upisnog roka, na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo je slobodnih oko 1.700 mesta. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu odobren je upis 1.693 studenta i ostalo je slobodnih 876 mesta. Slična je situacija i u Banjaluci, gde je odobren upis 2.500 studenata, a u prvom upisnom roku upisano je njih 1.685.

Dragan Gnjatić, predsednik Sindikata obrazovanja RS, kaže da očigledno teški studijski programi matematike i fizike i mala satisfakcija kad se završe glavni su razlozi katastrofalnog odziva srednjoškolaca za te programe.

- Plata profesora i nastavnika matematike i fizike takođe je mala. Pod hitno se moraju uvećati primanja, ali i da se ponude stipendije kako bi se privukli srednjoškolci na te studijske programe. Definitivno matematičari i fizičari odlaze. To su poslovi veoma traženi u inostranstvu i plaćeni nekoliko puta više nego kod nas - kaže Gnjatić.

S druge strane, Milanka Babić, profesor na Katedri za srbistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je mnogo razloga zašto je na većini fakulteta u Srpskoj iz godine u godinu sve manji broj studenata, a posebno za nastavnički kadar.

UPISUJU SAMO ENTUZIJASTI

TAKO se u poslednje vreme na pomenute smerove upisuju uglavnom entuzijasti koji i pored svega vole tu profesiju.

- Razlog za slabiji upis, naravno, leži i u kvalitetu nastave i profesorskog kadra, neosavremenjavanju studijskih programa i sadržaja predmeta, tako da visoko obrazovanje Srpske vapi za kompletnom reformom - zaključila je Milanka Babić.

- Prvi i osnovni razlog jeste što se odnos mladih prema studiranju generacijski promenio - mladi traže načine da što lakše stignu do diplome i veliki broj odlazi na raznorazne privatne fakultete koji se, ako ćemo pošteno, mnogo lakše i brže završavaju nego državni - ističe Babićeva.

Ona dodaje da je velika ponuda i mnogo slobodnih mesta na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu, kao i na univerzitetima u Sloveniji i Austriji, u gradovima koji nude mnogo kulturnih i sportskih dešavanja, kakvih nema u malim sredinama, a mladost upravo to traži da se ne oseća skučeno i ograničeno.

- Taj problem je posebno izražen na fakultetima lociranim po malim mestima. Eto, na primer, Opština Pale za skoro 30 godina skoro ništa nije učinila da život studenata bude sadržajniji - kaže Babićeva.

Prema njenim rečima, jedan od razloga za izbegavanje nastavničkih studijskih programa jeste i što je ta profesija na svaki način omalovažena - lošim statusom profesora u društvu, platama ponižavajućim za visokoobrazovani kadar, do penzije istim, ako se uopšte zaposle, u sistemu uravnilovke u kojem ne postoji mogućnost napredovanja u karijeri.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!