U SENJU SE UGALJ KOPA 170 GODINA: U gustim bukovim šumama, Lazar Pandurović slučajno pronašao kamen "neobične boje i izgleda"

Z. GLIGORIJEVIĆ

15. 07. 2023. u 07:00

TRAGOVI rudarstva u resavskom kraju postoje u srednjem veku i poznoj antici. Na svom putovanju kroz Srbiju još je austrougarski putopisac, arheolog i etnolog Feliks Kanic (1829-1904), zabeležio da "ma koliko ćuprijski okrug bio šumovit i plodan, njegova najveća blaga nisu nad zemljom, već ispod nje".

У СЕЊУ СЕ УГАЉ КОПА 170 ГОДИНА: У густим буковим шумама, Лазар Пандуровић случајно пронашао камен необичне боје и изгледа

Foto: Nenad Anžel

Ugalj je na širem području Senja pronađen krajem četrdesetih godina 19. veka, na mestu gde se danas nalazi naselje Senjski Rudnik. Nije zabeleženo kada je prvi kontingent rude krenuo za tadašnju Topolivnicu u Kragujevcu, ali je ugalj iz senjskog ugljenokopa na posredan način učestvovao u borbama za oslobođenje Srbije i za pokretanje njenih industrijskih potencijala. Prevoz je obavljan volovskim kolima, u krajnje lošim uslovima, a putovanje do Kragujevca je trajalo šest dana. Rukovođenje poslovima iskopavanja povereno je rudarskom inženjeru Vasiliju Božiću, dok je za nastojnika rudnika postavljen Lazar Pandurović.

- Po opšte prihvaćenoj legendi, ali i potvrđenoj priči, stočar Lazar Pandurović je, čuvajući svinje u gustim bukovim šumama u ataru sela Senja, slučajno naišao na kamen "neobične boje i izgleda". Nazvao ga je "nezdravim kamenom". Želeći da sazna o čemu se radi, primerak kamena je odneo u Ćupriju, odakle je poslat za Beograd. O pronalasku uglja u Senju Popečiteljstvo vnutrenih dela je 11. juna 1853. godine obavestilo dopisom Popečiteljstvo finansijelnih dela da bi ugalj trebalo koristiti za Topolivnicu u Kragujevcu, ali i za potrebe stanovništva - priča za "Novosti" Nenad Anžel, rukovodilac Muzeja ugljarstva u Senjskom Rudniku.

Radi efikasnijeg prevoza robe i dobara, 1891. završen je put od Senja do Ćuprije, a godinu kasnije izgradnjom železničke pruge Ćuprija - Senjski Rudnik, prevoz uglja postaje znatno brži i jeftiniji. Prvi vagoni iz Senjskog Rudnika svečano su ispraćeni za Ćupriju 1. decembra 1892. godine.

O ovoj istoriji svedoči i Muzej ugljarstva koji je počeo da radi 1980, a današnji izgled dobio je posle rekonstrukcije 2014. godine. U njemu se prikazuje kako je izgledalo kućno ognjište, soba, šta su radile supruge, čime su se bavila deca, tu je i organa (instrument sličan klaviru) na kojoj je Darko Kraljić baš u Senjskom Rudniku komponovao čuvene šlagere "Ko nekad u osam", "Devojko mala", kao i jamski transoprter i mašina koja je služila kao prvi oblik mehanizovanog kopanja uglja, takozvana podsekačica koja je 1947. godine prvi put upotrebljena u jami Ravna reka.

- U muzeju je zbirka arheoloških nalaza od pozne antike do srednjeg veka. Sadrži rudarske lampe i mašine, medalje i odlikovanja, rudarske uniforme, geološke karte, etnološku zbirku predmeta koje su koristili rudari - od nameštaja, preko posuđa i svega što su koristile rudarske porodice, a arhiva sadrži oko šest hiljada dokumenata i oko pet hiljada fotografija, koji se odnose na rad rudnika. Od 2012. godine Muzej ugljarstva nosi naziv Regionalni centar industrijskog nasleđa, čime je dobio širi aspekt - kaže Anžel za naš list.

Mašina radi više od vek i po

ZANIMLjIVO je da u Senjskom Rudniku postoji jedina parna mašina na svetu, koja bez prestanka radi od 1872. godine. Ona je iz Vrdnika stigla 1923. Svakodnevno prevozi radnike i robu u jamu i iz nje, ali je i deo muzejskih eksponata, zaštićen od države. Radi na paru, ima zupčanike od grabovog drveta i praktično je neuništiva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Novi Samsung Neo QLED televizori pomeraju granice kućne zabave