EU SE PLAŠI NEMIRA: Svet iščekivao ishod izbora koji će uticati i na međunarodne odnose

I. STANOJEVIĆ

05. 11. 2020. u 09:47

SNAŽNO transatlantsko partnerstvo ostaje cilj od kog Evropska unija neće odustati, bez obzira ko bude novi predsednik SAD.

ЕУ СЕ ПЛАШИ НЕМИРА: Свет ишчекивао исход избора који ће утицати и на међународне односе

Foto Depositphotos

Iz Brisela su ka Vašingtonu upućene tvrdnje da moguće unutrašnje promene u Americi neće uticati na nastavak saradnje zasnovane na zajedničkim vrednostima i istoriji.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj ocenio je juče, da je "američki narod rekao svoje, a da je Evropa, dok čeka izborni rezultat, i dalje spremna za unapređivanje dijaloga".

- Ne želimo da se mešamo u izbor američkih glasača. Za Evropu su SAD važan saveznik sa kojim želimo da razvijamo jako partnerstvo - stav je predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela.

Ipak, u Briselu ne kriju da je poslednjih godina bilo poprilično neslaganja oko više tema među kojima su klimatske promene, trgovinske barijere, situacija u različitim zemljama, uključujući goreća pitanja Bliskog istoka.

Žozep Borelj, Foto AP

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da će Rusija poštovati svaki izbor američkog naroda i da će biti spremna za konstruktivnu saradnju, ali i da je Moskva realna u proceni izgleda za bilateralne odnose i nema prevelika očekivanja o saradnji sa novim predsednikom SAD.

Zamenik predsednika Komiteta Saveta Ruske federacije za međunarodna pitanja Vladimir Džabarov smatra da postoji mogućnost fizičkog sukoba u SAD.

- Što bude manja razlika među kandidatima, bez uverljive pobede bar za pet-šest odsto, to je veća verovatnoća da će doći do nemira u Americi - upozorio je on.

POLITIKA A NE LIČNOST

IRANSKI predsednik Hasan Rohani izjavio je da rezultati predsedničkih izbora u SAD nisu važni za versko rukovodstvo te zemlje, ali je poručio da naredni lider SAD treba da poštuje međunarodne sporazume i zakone.

- Bez obzira na to ko pobedi na izborima u SAD, za nas su važni politika i principi - poručio je Rohani.

Donald Tramp je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma sa Iranom 2018. godine i ponovo uveo sankcije toj zemlji.

Pojedini političari u Nemačkoj, plaše se haosa u SAD. Tako je ministarka odbrane Nemačke Anegret Kramp-Karenbauer ocenila je da je "situacija vrlo eksplozivna". "Ovo može da dovede do ustavne krize u SAD. Zbog toga moramo biti zabrinuti!". A Gregor Gizi, stručnjak levice za spoljnu politiku kaže da bi "bilo katastrofalno da izbore ne odluče birači nego Vrhovni sud".

London pravi razliku između Trampa na kratke i duge staze. Moguće da bi Tramp bio bolji za Veliku Britaniju u narednim mesecima nastavka "bregzita", ali dugoročno ne. "Ako ste sve izolovanija zemlja, šta je bolje: zadržati nepouzdanog prijatelja Trampa, ili steći pouzdanog kritičara Bajdena?", ukratko glasi britanska dilema.

U Fracuskoj "preteže" svađa Trampove administracije i EU, te i Pariza i dominira ljutnja Francuza pogođenih dodatnim američkim carinama u okviru višegodišnjeg spora oko državnih subvencija evropskom multinacionalnom proizvođaču aviona "Erbas". I u Italiji je prisutan strah od nemira koji bi mogli da zahvate SAD. Rim se pita može li talas nasilja i nesigurnosti da se zadrži s onu stranu Atlantika ili će se preliti i na Evropu?

Foto Ilustracija V. N.

MILION FUNTI NA BAJDENA

OVE godine oboren je i rekord na kladionicama. Za opklade na pobednika izbora uloženo je ukupno oko 400 miliona dolara. Pošto je u Americi klađenje na ishod izbora zabranjeno, opklade su uglavnom uložene preko engleskih onlajn kladionica poput "Betfera". Upravo na "Betferu" oboren je i rekord i kada je reč o pojedinačnoj opkladi - jedan korisnik uložio je milion funti na Bajdenovu pobedu.

Foto privatna arhiva

 

Foto P. Milošević

ŠTA AKO BUDE NEREŠENO?

U MALO verovatnom slučaju da oba kandidata dobiju isti broj elektora postoje dva scenarija da se ta situacija razreši. U prvom, moglo bi da se dogodi da neki elektor glasa drugačije od volje birača u svojoj državi i tako prelomi ishod izbora. To je moguće jer u jednom broju država elektori nemaju zakonsku obavezu da poštuju rezultate glasanja. Ako bi elektori ipak ostali verni "glasu naroda", odluku bi doneo Kongres - predsednika bi birao Predstavnički dom, a Senat bi proglasio potpredsednika.

NAJVEĆA IZLAZNOST

NA izborima je glasalo više od 160 miliona birača, što je izlaznost od oko 67 odsto. To je najveća zabeležena izlaznost u poslednjih sto godina, što možda i nije veliko iznenađenje jer su oba kandidata dala sve od sebe da izvedu što veći broj glasača na izbore.

TRANSRODNA SENATORKA

SARA Mekbrajd pobedila je u trci za predstavnika Delavera u Senatu i tako postala prva transrodna osoba u tom telu. Takođe, ona je prva otvoreno transrodna osoba na tako visokoj funkciji u Americi.

Foto privatna arhiva

LEGALIZACIJA MARIHUANE

AMERIKANCI nisu glasali samo za Kongres i Belu kuću. U četiri države odlučivalo se i o legalizaciji marihuane. Nju Džersi, Arizona, Južna Dakota i Montana velikom većinom odlučili su da će građanima starijim od 20 godina biti dozvoljeno da koriste marihuanu. Pored toga, u Misuriju su glasači podržali legalizovanje kanabisa u medicinske svrhe. Posle ovih izbora, trećina Amerikanaca živeće u državama gde je dozvoljena rekreativna upotreba marihuane.

IZGUBIO POSLE 30 GODINA

DEMOKRATSKI kongresmen iz Minesote Kolin Piterson izgubio je mesto u Predstavničkom domu posle trideset godina na toj poziciji. Tajna dugotrajnog boravka Pitersona na Kapitol hilu, leži možda u činjenici da i nije tako tipičan demokrata. On je glasao protiv Trampovog impičmenta, zalaže se protiv ograničavanja prava na korišćenje oružja i protivi se abortusu.

POBEDIO POSLE SMRTI

REPUBLIKANSKI kandidat za Predstavnički dom Dejvid Andal, pobedio je u Severnoj Dakoti uprkos tome što je pre mesec dana - preminuo od posledica zaraze virusom korona. Andal je ostao na glasačkom listiću, iako je preminuo, zato što je proces izbora u tom trenutku već bio započeo i pošto su prvi glasovi već krenuli da pristižu. Na kraju ovaj republikanac je posthumno osvojio mesto u Kongresu. O tome ko će zauzeti njegovo mesto odlučiće Republikanska stranka.

NAJMLAĐI KONGRESMEN

SEVERNA Karolina izabrala je najmlađeg kongresmena u istoriji Amerike. Medison Kautorn ima 25 godina i izabran je kao kandidat republikanaca. Kautorn je preživeo stravičnu saobraćajnu nesreću posle koje je ostao delimično paralisan. Najavio je angažman u oblasti zdravstvene zaštite kao i nameru da reformiše stranku i smanji podele u Americi.

Foto privatna arhiva

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO VUČIĆ NE POBEDI, SRBIJU ČEKAJU TEŠKI DANI PO SVIM PITANJIMA... Darko Miličić poslao važnu poruku o aktuelnoj političkoj situaciji (VIDEO)