ZBLIŽILA IH AMERIKA: Rusija, Iran i Kina stvaraju novi ekonomski blok
RUSIJA, Kina i Iran učvršćuju svoje ekonomske i političke veze, formirajući novi azijski blok, piše „Nezavisima gazeta“.
Foto AP
Ono što zbližava Moskvu, Teheran i Peking je američki pritisak koji se ogleda stalnim pooštravanjem sankcija. Ove zemlje već u međusobnoj trgovini ne koriste američki dolar, već nacionalne valute i stvaraju posebne mehanizme kako bi izbegle američke sankcije. Uz to, Iran sprema novi sporazum o dugoročnoj saradnji sa Kinom i Rusijom.
U martu sledeće godine ističe sada važeći iransko-ruski sporazum o saradnji i ministar inostranih poslova Irana Muhamed Džavad Zarif je već saopštio da se Teheran dogovorio sa Moskvom o obnavljanju ugovora.
- Smatramo da je bolje da se ugovor modernizuje i napravi dugoročna i sveobuhvatna saglasnost, koja će biti potpisana i predstavljena parlamentu - smatra Zarif.
U isto vreme Iran nastavlja pregovore s Kinom o partnerstvu u narednih 25 godina.
Prema iransko-kineskom sporazumu, Kina može da investira 400 milijardi dolara u mnoge iranske sektore, uključujući naftu i gas, dok će Iran obezbediti stabilnu dostavu energenata Kini u narednih 25 godina.
- Kada Iran, Rusija i Kina vode pregovore o dugoročnim strateškim sporazumima, stiče se utisak, da se na istoku formira novi svetski poredak - izjavio je u intervjuu za „Tehran Times“ bivši predstavnik Ministarstva inostranih poslova Irana Ramin Mehmanparast.
- Bićemo svedoci formiranja novog svetskog poretka - kaže bivši iranski diplomata. Podvukao je da je jedini krivac za stvaranje saveza Amerika, koja je svojim pritiscima zbližila Iran, Kinu i Rusiju.
Trenutni obim rusko-iranske trgovine nije veći od dve milijardi dolara, a države su se dogovorile da ga uvećaju do 25 milijardi dolara. Rusija izvozi u Iran prehrambene proizvode i poljoprivredne sirovine, proizvode od celuloze, papira i drveta, mašine, opremu, transportna sredstva i drugo. Rusija uvozi prehrambene proizvode, poljoprivredne sirovine, metal i proizvode hemijske industrije.
Tokom prošle godine Iran i Rusija su prenos novca organizovali putem ruskog sistema za transakcije i iranskog „Sepam“, bez korišćenja sistema „Svift“.
Takođe, Rusija nastavlja da gradi u Iranu atomsku elektranu „Bušer-2“, koja bi trebalo da bude gotova početkom 2026. godine. Iran kupuje od Rusije i PVO sistem S-300 i zajedno sa Rusijom realizuje projekat međunarodnog transportnog koridora (MTK) „Sever-jug“.
Redovno zasedanje radne grupe za saradnju u oblasti transporta između Rusije i Irana je bilo krajem jula. Na čelu ruske delegacije je bio zamenik ministra transporta Vladimir Tokarev, dok je na čelu iranske delegacije bio zamenik ministra za infrastrukturu i građevinarstvo Šahram Adamnežad. Strane su se dogovorile da povećaju transport Kaspijskim jezerom, zapadnom i istočnom granom koridora MTK „Sever-jug“ u pravcu Rusije i Irana. Bez obzira na sve, ruski eksperti za sada ne vide veliki potencijal za dalji rast rusko-iranske ekonomske saradnje.
SPUTNjIK
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (2)