KADA ĆE BITI GOTOVA RUSKA VAKCINA ZA VIRUS KORONA: Priča se o jednom datumu

ZBOG ubrzanog rasta broja obolelih od virusa korona u svetu, naučnici još brže rade na pravljenju vakcine koja bi olakšala muke i delom oslobodila straha milione stanovnika naše planete.

КАДА ЋЕ БИТИ ГОТОВА РУСКА ВАКЦИНА ЗА ВИРУС КОРОНА: Прича се о једном датуму

Depositphotos

Žurba u svetu farmako-biznisa, laboratorija i instituta nije samo zbog pobede nad opakim virusom, već i zbog profita, jer onaj ko prvi napravi efikasnu vakcinu dobiće slavu, ali i zaraditi ogroman novac.

U Rusiji, ali i na Zapadu, prognoziraju da će prototip vakcine protiv kovida 19 biti gotov krajem avgusta, ali je pitanje kada bi mogla da krene masovna proizvodnja, kao i imunizacija, i dalje otvoreno. Tek kad se ustanovi da je vakcina bezopasna i efikasna, ona se može registrovati i započeti masovna proizvodnja.

Na čemu u Rusiji temelje svoj optimizam da će oni biti među prvima čija će se vakcina protiv kovida 19 proizvoditi u velikim serijama? Između ostalog i na saopštenju ruskog ministarstva odbrane i Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamalei", gde je počela finalna faza kliničkog ispitivanja vakcine protiv kovida.

Nikola Skenderija

 

Prema saopštenju ministarstva odbrane, testiranje prve grupe dobrovoljaca kod kojih je ispitivana bezbednost i tolerantnost vakcine, završiće se 15. jula. Drugoj grupi volontera kod kojih se testira efikasnost i imunogenost vakcine, biće ubrizgan drugi sastojak. U drugoj fazi cilj je jačanje imunog sistema i produžetak dejstva vakcine. Dodaje se i da se svi volonteri osećaju dobro, da nemaju tegobe, nuspojave, a prva grupa će biti otpuštena iz vojne bolnice "Burdenko" pošto prođu finalne testove. Rezultati testova sprovedeni kod grupe volontera u Rusiji, pokazuju da oni razvijaju imunitet na virus korona.

Prognoza je da će vakcina u Rusiji biti registrovana krajem leta, a direktor Centra kliničkog izučavanja lekova na Prvom moskovskom državnom medicinskom univerzitetu, dr Jelena Smoljarčuk, ističe da je za vakcinu važno da je bezopasna, ali i da stvara antitela, što prvi rezultati i pokazuju. Saradnici tog centra eksperimentisali su sa više od 25 protivvirusnih "koktela", ali su efektivnost pokazala samo tri.

YouTube

Dr Stanislav je jedan od dobrovoljaca

Ruski, ali i drugi svetski naučnici, slažu se u oceni da je glavna prepreka kod pravljenja efikasne vakcine protiv opakog virusa to što on brzo mutira. Na Zapadu su naučnici u junu saopštili da su zapazili da je virus već mutirao, dok američki istraživači prognoziraju da bi taj mutirani virus mogao biti još zarazniji.

Na pitanje kako će oceniti koja je vakcina najbolja, naučnici kratko odgovaraju: ona koja bude najbrže i najbolje stvarala imunitet, koja uspeva da izazove reakciju organizma da stvara antitela u borbi protiv kovida 19. Naravno, uz to je najvažniji faktor da ne škodi zdravlju.

Upravo zbog bezbednosti cepiva, jedan broj naučnika upozorava da bi zbog žurbe mogli da se naprave i propusti. Poznato je da se u uobičajenim okolnostima na vakcini radi od tri do pet godina, i zato bi skraćenje perioda između kliničkih ispitivanja i lečenja moglo da bude loše, tvrdi ruska naučnica Olga Zvonarjeva. Pojedini ruski naučnici ističu da žurba u pravljenju vakcine liči na onu kada su se tokom Drugog svetskog rata pravili lekovi za potrebe vojske.

YouTube

Mihail Muraško, Ruski ministar zdravlja

Poznati doktor medicinskih nauka Aleksandar Redko iz Sankt Peterburga ističe da je veliki problem to što virus korona mutira, pa je pitanje koliko će vakcina biti efikasna. Osim toga, on je veliki protivnik ubrzavanja istraživanja jer smatra da se klinička ispitivanja moraju sprovoditi po protokolu. Posledice vakcine i negativne pojave se ne pojavljuju momentalno, pa zato treba poštovati već postojeće standarde. Svetlana Zavidova, izvršni direktor Asocijacije organizacija za klinička ispitivanja, upozorava da se kod ispitivanja strogo moraju pridržavati pravila a sada se zbog žurbe dozvoljava sve. Zavidova tu žurbu objašnjava upravo željom onih koji prave vakcinu da budu prvi i zarade veliki novac.

YouTube

Aleksandar Ginzburg, direktor Instituta "Gamalei"

U SVETU SE ISPITUJE 141 PROTOTIP

OSIM u Rusiji, vakcina protiv kovida 19 istražuje se u SAD, Velikoj Britaniji, Kini, Japanu, Nemačkoj, Francuskoj, Švedskoj, Holandiji, Singapuru... Na današnji dan, u svetu se ispituje 141 prototip vakcine, a neki tvrde da ovih projekata ima čak oko 160.

Države su u pravljenje cepiva uložile veliki novac, a 16 kompanija u svetu već testira svoju vakcinu protiv kovida 19. Medijsku podršku na Zapadu već je dobila britanska kompanija "Astra-Zeneka", koja tvrdi da će se već u septembru znati da li je njihova vakcina efikasna. Direktor Centra virusologije u Bostonu Den Baruš sa kolegama radi na vakcini koju pravi kompanija "Džonson i Džonson" iz Nju Džerzija. Naučnici u Oksfordu takođe rade zajedno sa kompanijom "Moderna terapeutika" iz Masačusetsa.

Nemačka vlada sufinansira pravljenje vakcine sa 300 miliona evra, a tamo je najdalje otišla Biotehnološka kompanija iz nemačkog grada Tubingena.

Centar Gamalei

Stručnjaci Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamalei"

GRAĐANI NEPOVERLjIVI

ZBOG žurbe da se napravi vakcina, stvorio se oprez ne samo kod dela naučnika, već i kod građana. Ministar zdravlja Rusije Mihail Muraško objasnio je da će vakcinacija biti dobrovoljna i dodao da je do sada pokazan veliki interes građana za imunizaciju. Međutim, jedno rusko istraživanje je pokazalo da čak 50 odsto Rusa ne želi da se vakciniše protiv kovida 19. Na drugoj strani, 29 odsto građana čeka ove godine vakcinu jer u njoj vidi spas, 19 procenata ispitanih misli da će se ona pojaviti u prvoj polovini iduće godine, a 10 odsto smatra da će biti gotova tek u drugoj polovini 2021.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (3)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!