PARKING ZA IZBEGLICE U DVA CENTRA U ALBANIJI: Postaće operativni na proleće za 36.000 izbeglica godišnje

Milica Ostojić - Specijalno za Novosti RIM

27. 02. 2024. u 09:38

USVOJENI Sporazumi o izgradnji dva sabirna centra za migrante u Abaniji koje sakupe italijanski brodovi a kojeg su potpisali albanski predsednik Edi Rama i italijanska premijerka Đorđa Meloni 23. novembra 2023. godine ratifikovani su, najpre u italijanskom Senatu 15. febrauara a potom i 22. februara u albanskom Parlamentu sa nizom detalja o funkcionisanju Sporazuma.

ПАРКИНГ ЗА ИЗБЕГЛИЦЕ У ДВА ЦЕНТРА У АЛБАНИЈИ: Постаће оперативни на пролеће за 36.000 избеглица годишње

Foto: Tanjug

U proteklim mesecima Sporazum je doživeo dosta burnih reagovanja u obe Zemlje, najpre suspendovan od strane albanskog suda, protestvovale su italijanske partije leve orijenatcije i definitivno je usvojen, u Italiji je već postao Zakon o upravljanju migrantima između Italije i Albanije. Sporazum prati niz Protokola sa ukupno 14 poglavlja u kojima se pojašnjavaju detalji funkcionisanja.

Albanija će besplatno ustupiti Italiji teritoriju na kojoj će se graditi centri, jedan na moru u oblasti Šengđin, 70 kilometara severno od Tirane, a drugi u mestu Gjader dvadesetak kilometara severnije u nekadašnjoj vojnoj oblasti, a u iščekivanju azila ili repatrijacije migranata, mesečno će moći da prime 3.000 osoba, znači godišnje 36.000, plan je da postanu operativni na proleće pod italijanskom jurisdikcijom, sa stopostotnim italijanskim finansiranjem i koštaće između 650 i 750 miliona evra tokom 5 godina trajanja.

Taj Sporazum podrazumeva pravni i politički okvir nove saradnje kojeg je podržala EU sa obrazloženjem da se tako „obogaćuje saradnja između dve Zemlje jer nijedna evropska zemlja ne može sama da se suprotstavi masovnoj ilegalnoj imigraciji“, a Sporazum ne predviđa smeštaj u Albaniji maloletnika, trudnica i ugroženih subjekata.

Šta još podrazumeva Sporazum, izgradnja infrastruktura neohodnih za funkcionisanje Centara, sistema za bezbednost, medicinsku pomoć, a nadležnosti u saradnji između dve Zmlje su podeljene tako da albanska strana brine o nadzoru nad spoljnim strukturama, poveren joj je i transport migranata iz prvog centra u drugi, a u unutrašnjoj vođenje i procedura stopostotno pripadaju italijanskoj strani. Albanske snage mogu da uđu u Centre samo u slučaju požara ili nekih drugih ozbiljnih i neposrednih opasnosti koje zahtevaju hitnu intervenciju. Italija treba da dostavi Albaniji u roku od 90 dana avans od 16.5 miliona evra.

Italija će poslati u Albaniju neke zvaničnike kojima neće biti potrebna boravišna dozvola ili radna viza već će dobiti samo „identifikacioni dokument“, a uslovi rada u pogledu nadoknada i penzionih doprinosa pratiće italijansko zakonodavstvo. Migranti će moći da ostanu u Albaniji samo „u striktno vreme neohodno za sporovođenje graničnih ili repatrijatrijskih procedura koje zahtevaju italijanski ili evropski propisi.

Ako migrant nema pravo da ostane potom u Italiji biće premešten „odmah“ van albanske teritorije. Tokom boravka u Albaniji neće moći da napuste centre, a centrima će moći da pristupe advokati, predstavnici međunarodnih organizacia i EU koji nameravaju da pruže pravnu pomoć  tražiocima azila, kako to nalažu italijanski, albanski i evropski zakoni. Sporazum traje 5 godiana sa mogućnošću automatskog obnavljanja osim ako jedna od dve strane ne izrazi svoje neslaganje i nameru o napuštanju Sporazuma u roku od 6 meseci od isteka.

Sporazum doživljava niz negativnih ocena i protesta, u Italiji levica podvlači rizike kršenja humanitarnih prava i prava na azil zbog prenošenja procedure prijema migranata, odnosno ko će imati pravo na azil u Italiji a ko će biti vraćen u zemlju porekla. Albanska opozicija protestvuje zašto se ustupa teritorija drugoj zemlji i odricanje od teritorijalnog suvereniteta, tamošnja desnica optužuje Vladu i socijaliste Edi Rame za „ugrožavanje nacionalne bezbednosti“.

Rama odgovara da je veoma zadovoljan što „pruža ruku Italiji“ i da takav Sporazum ne bio mogućan sa bilo kojom drugom zemljom EU jer su odnosi dve zemlje priateljski uporkos tome što Albanija nije članica EU. Tako Italija planira da se sa albanskom rukom suprotstavi trgovini ljudima, sprečavanju neregularnih tokova migranata i prihvatanju samo onih koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

BONUS VIDEO - RUSI UNIŠTILI PRVI ABRAMS: Američki tenk u plamenu

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024