POGLED ISKOSA - Vlaho Bukovac, slikarski knez
GALERIJA Srpske akademije nauka i umetnosti jedna je od nekoliko institucija u Srbiji koja čuva najviši umetnički nivo čiste likovnosti, bez vizuelnih dosetki i estetike ružnog ili uličnog.
Priređuje na radost publike i dalje velike kapitalne izložbe sa obimnim katalozima.
Tako se u njoj do kraja marta održava retrospektiva slika Vlaha Bukovca, između ostalog i srpskog akademika. Autor izložbe i pisac zamašne studije u katalogu je Igor Borozan, profesor na katedri Istorije umetnosti beogradskog Filozofskog fakulteta.
Izložba ima naslov "Umetnički preobražaji Vlaha Bukovca u kontekstu evropskog slikarstva". Autor izložbe je prvi put kod nas šire komparativno proučio stvaralaštvo velikog majstora i na osnovu obimne literature i vebografije postavio ga na najbolji način u istoriju evropskog slikarstva, šire sagledavši umetnikovo vreme, opus i estetiku.
Vlaho Bukovac je kultna ličnost istočnoevropske umetnosti, uz Ivana Meštrovića najvažniji i u svetu najuspeliji hrvatski umetnik, povezan kao i slavni vajar sa srpskom sredinom. Paja Jovanović i Bukovac su najbolji slikari koje je ikada imala naša i susedna sredina, veliki učitelji i inspiratori, čiji uticaj prevazilazi okvire 19. veka. Reč je o "slikarskom knezu", o likovnom znanju i društvenoj poziciji na vrhuncu jedne epohe i zalasku takvog umeća u sledeća dva veka.
Nikada se više slikarstvo u zanatskom, pa i umetničkom smislu nije uspelo na takve visine, pa majstori iz pretprošlog veka stoje kao demarkaciona linija između sadašnjeg sveopšteg amaterizma i nekadašnjeg blistavog uspeha. Često se takva umetnost omalovažava kao slikarstvo buržoaskog ili akademskog realizma, kao vid kiča, koji je istorijski samo pripremio prodore moderne umetnosti. Pravi naziv bi možda bio "srećna umetnost".
Zaboravlja se da su umesto nesrećne boemije, dilema, kriza, patologija i nedoumica prvih modernista akademski slikari iznedrili umetnost koja greje ljudske strasti, osećanja i ideje. Ne treba zaboraviti da su uglavnom delovali na izmaku 19. i početku 20. veka, u vreme bel epoka, kada je još nerazorena svetskim ratovima, posle dužeg perioda mira, evropska kultura bila na vrhuncu. Tada su napravljeni i ključni prodori u nauci, estetici i humanističkim naukama, a toj utemeljenosti nije odgovarao nesigurni eksperiment moderne umetnosti, već stvaralaštvo velikih akademičara i neoklasicista. Previđa se ili skriva da su se i Sezan, Van Gog i Dega divili slikarstvu buržoaskog realizma, onim sa druge, suprotne strane, sa likovnih akademija i pariskog Salona, u koje nisu mogli da prodru. U tom smislu je Vlaho Bukovac, školovan na Bozaru (Cole des Beaux-Arts), u klasi profesora Kabanela, uspeo na najtežem terenu, među legijama slikara, na glavnoj svetskoj, pariskoj, a potom i na zagrebačkoj i praškoj likovnoj sceni, gde je krajnje uticao na likovni život.
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna
U POTRAZI ste za stanom u centru grada koji je dovoljno izolovan od gradske vreve, okružen zelenilom i rekom, a s druge strane vam je podjednako važno da kvart ima odlične saobraćajne veze sa svim delovima Beograda?
18. 04. 2024. u 10:00
BORBA ZA PRVI KORAK I DALjE TRAJE: Meridian fondacija još jednom pomaže lečenje Anastasie Mitić (VIDEO)
ANASTASIA Mitić je dete koje mnogi u njenom okruženju nazivaju “malim herojem” i čiju životnu priču prati neprestana borba od samog trenutka rođenja.
13. 04. 2024. u 10:00
TREĆA NEDELjA U ZAVOJIMA: Nina pokazala rane na nogama
GLUMICA Nina Janković doživela je neugodnu povredu.
22. 04. 2024. u 10:38
Komentari (0)