KO BUDE VLADAO KULTUROM SVETA, TAJ ĆE VLADATI SVETOM: Emir Kusturica predstavio novu knjigu "Kad duše marširaju"

Dragana Matović

25. 10. 2023. u 17:00

JEDAN od događaja koji su obeležili jučerašnji dan na Sajmu nesumljivo je bila promocija nove knjige reditelja i pisca Emira Kusturice, "Kad mrtve duše marširaju".

КО БУДЕ ВЛАДАО КУЛТУРОМ СВЕТА, ТАЈ ЋЕ ВЛАДАТИ СВЕТОМ: Емир Кустурица представио нову књигу Кад душе марширају

Foto: N.Skenderija

Promocija je izazvala veliko interesovanje posetilaca, a obožavaoci su dugo i strpljivo čekali u redu ispred štanda izdavača "Katena Mundi" da im proslavljeni reditelj potpiše knjigu. Među njima je bilo i nekoliko mladih scenarista i reditelja koji su na najveću manifestaciju pisane reči došli zbog - Kuste.

Kusturica je bio raspoložen za razgovore o knjizi, koja govori o četvrtoj industrijskoj revoluciji, ko je ovde sprovodi, izazovima veštačke inteligencije, kako se degradira film, ali i da li smo svi mi saučesnici trinaestogodišnjeg dečaka ubice jer se nismo borili protiv nametnutog plana. Svest o kraju ideje o čoveku nadahnjivala je filozofiju u 20. veku, a Kusturica ukazuje na strukturiranje svesti i tehnološko upravljanje ljudima, što stvara novu definiciju ljudskosti.

Na naše pitanje može li ljudska duša biti zarobljena u digitalnom kavezu, kao što je napisao u jednom poglavlju knjige, reditelj je odgovorio:

- Simbolički rečeno, digitalni kavez eliminiše dušu i zatvara prostorno vremensku ideju čovekovu koja je u svojoj osnovi bila humanistička. Na kraju se, ipak, pretvorila u ono što se predviđa kao kraj humanizma. Pretvorila se u posthumani period koji od čoveka pravi algoritam. Julije Cezar je navodno spalio Aleksandrijsku biblioteku, dok uskoro neće biti potrebno da se spaljuje bilo šta. Ako se uđe u ljudski mozak, to će se raditi na daljinski, kao što se upravlja brodovima i ljudi će potpasti pod direktnu vlast te više sfere. Neće biti potrebe da se išta pali, osim za potpalu ako dođe do velike zime.

Foto: N.Skenderija

 

Kusturica je, ipak, uveren da će se veštačka inteligencija sporo razvijati:

- Semjuel Hantington je govorio o sukobu civilizacija, Arnold Tojbi o sukobu kultura, a mi možemo da govorimo o različitim civilizacijama i uslovima u kojima će se odvijati kulturni život. Ko bude vladao kulturom sveta, taj će vladati svetom. A, ko bude vladao kulturom svog kontinenta, i to je moguće, taj će vladati tim kontinentom.

Na naše pitanje, da li bi se pridružio štrajku filmskih radnika da je kojim slučajem u Holivudu, Kusturica odgovara:

- U Holivudu ne mogu da budem ni u kondicionalu. To je đavolja varoš. Ali, uvek bih podržao kolege koji štrajkuju zbog krađe intelektualne svojine. Oko 100 najpoznatijih američkih pisaca napisalo je peticiju i traže novac, zato što je veštačka inteligencija stvorila svoju pismenost na osnovu fragmenata dela velikih književnika. To je razlika između telefona i telefaksa. Veštačka inteligencija je kopija koja može da postane opasna u trenutku kada neko smisli način da robot sam sebe pokrene. Tada će on moći da krene na čoveka i da ga razbije kao jaje. Međutim, čovekova pozicija nije svuda ista.

Foto: N.Skenderija

 

Kusturica je za "Sputnjik" iz nedelje u nedelju komentarisao aktuelna dešavanja u zemlji i svetu, a kasnije je izgovoreno pretočio u knjigu "Kad mrtve duše marširaju":

- Iz nedelje u nedelju govorio sam u video-snimcima određene stvari koje su bile u skladu sa onim što je Sveti Ambrozije, kada je počeo da čita u sebi, pretvorio iz glasnog čitanja u čitanje u sebi, i gledao preko knjige u daljinu. Niko nije smeo da ga prekine u tom čitanju, čak ni Sveti Avgustin koji mu je bio učenik. Da bi pričali kako valja o mojoj knjizi, trebalo bi posegnuti za idejama Horhea Luisa Borhesa o književnosti kao surogatu usmene književnosti. Borhes govori o onoj tački u kojoj ta književnost nastaje. Sve ovo u knjizi je manje-više bilo izgovoreno. Ova knjiga nas vraća u vreme kada Pitagora nije zapisivao, nego samo govorio i kada je Platon upozoravao da pisana reč može biti zlokobno oružje u dečjim rukama. Ova knjiga je u osnovi zbir mojih reakcija na vreme u kome se živi, u kome sam se krajnje naljutio na jednu frazu skovanu u filozofskom krugu u Americi - da ljudi zapravo danas žive večnu sadašnjost, da je večna sadašnjost jedna vrsta religije u kojoj ljudi nastoje da ostvare sve svoje ciljeve, a da pritom imaju ideju da neka večnost postoji.

Stara policijska priča

Nije li svet već odavno postao zatvor u kome bodljikave žice više nisu najizrazitiji simbol neslobode - pita Kusturica. - Nisu li kazne za one koji ne žele da se vakcinišu samo jedan korak svetske vlade ka ostvarivanju ideje o planetarnoj dominaciji i ostvarivanju, kako je negde već rečeno, digitalnog zatvora? Pritvor u kome se nalazio Novak Đoković, samo je izrazita slika pomenute namere. Ko se to tamo nama usprotivio? Ko to želi slobodno da preskače ograde koje smo mi iskovali? Pri tome ne mislim na Novakovu borbu za prava tenisera i uslova pod kojim oni igraju svoju gladijatorsku ulogu, a tu je i gadna i prevelika cena koja se plaća preko tabloida i društvenih mreža. Hapšenje Đokovića, prvog među slobodnima, pobunjenika koji ne želi u okove novog sveta i veruje u pravedniji poredak, ponovljena je slika stare policijske priče iz filma "Francuska veza". Tamo policajac Popaj hapsi najpoznatije tipove u gradu da bi ostatak građana Marselja shvatio da, ako je moguće hapšenje najpoznatijih faca, posle takvog događaja, prirodno, svi treba da osećaju strah u kostima.

Kusturica se setio i Bernarda Šoa i njegove drame u kojoj neko kaže: "Ljudi hoće da spale Aleksandrijsku biblioteku", a Julije Cezar odgovara: "Nek je spale, to je svakako istorija beščašća".

- Nije samo Julije Cezar spaljivao knjige i jedini reagovao na pisanu književnost. Si Šuan, čovek koji je napravio Kineski zid je spalio svu dotadašnju literaturu. Jedni kažu da je to bilo zbog toga što mu je majka bila prostitutka pa nije izdržao njeno nemoralno stanje, a drugi kažu da je hteo da izbriše iz memorije sve na šta bi se u budućnosti mogli pozivati vladari, sećajući se onoga što je bilo. Koliko vidimo iz izbrisnog pamćenja Kina je danas, posle svojih dinastija i te paljevine jednog od vladara kome su prethodili Konfučije, Lao Ce i svi drugi najznačajniji mislioci, postala hegemon. Kinzi su brisali tri hiljade godina svoje istorije i pamćenja, ali pokazalo se da, ipak, nije bilo moguće spaliti sve knjige. Taj Si Šuan nije mogao da spali baš svaku ideju o prošlosti. Ovo što se danas događa je mnogo opasnije. Ako dozvolimo da se svi istorijski arhivi digitalizuju, ljudi, koji to rade postaće vlasnici naše istorije, a ne mi. Oni će moći pojedine periode istorije da izbrišu ili učine nedostupnim. Oni će moći da izbrišu sve.

A, kakva je budućnost filma u ovakvom svetu:

- Trenutno su zatvoreni mnogobrojni bioskopi u Parizu, zbog navale stenica. Svetski film trpi ogroman udar jer su u mraku pariskih bioskopa stenice krenule u ofanzivu. Mislim da će poznati striming servisi da iskoriste ovu ofanzivu i da će se bioskopi polako zatvorati. Jedan grad imaće jedan bioskop i to će biti poslednja opera koja će da zameni filmsku industriju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

VODITELJKI SE STANJE NAGLO POGORŠALO I HITNO JE OPERISANA: Nažalost, tek kad je kasno shvatimo da je zdravlje najvažnije