POBUNA MALOG ČOVEKA: Bokačov "Dekameron" spektakularno izveden na festivalu "Barski ljetopis"

V.Strugar

03. 08. 2023. u 13:45

GODINA je 1384. Kuga hara Evropom, a u Firenci, kolevci renesanse, okuplja se grupa mladih umetnika koji će se bolesti i smrti odupreti pričanjem priča i uživanjem u životu, poklonjenim trenucima sreće u okruženju Apokalipse...

ПОБУНА МАЛОГ ЧОВЕКА: Бокачов Декамерон спектакуларно изведен на фестивалу Барски љетопис

foto: "Barski ljetopis"

Ovim rečima autorski tim Bokačovog "Dekamerona", u režiji Dejana Projkovskog, uveo je publiku u spektakl koji je krešendo imao 28. jula na "Barskom ljetopisu". Predstava je urađena u koprodukciji Narodnog pozorišta Niš, Gradskog pozorišta Podgorica i Kulturnog centra Bar, a "kontinentalne" premijere najavljene su na jesen: 10. septembra na niškom Festivalu "Teatar na raskršću" i mesec dana kasnije u glavnom gradu Crne Gore.

- Sa Dejanom Projkovskim imali smo više nego dobro iskustvo, kada je kod nas prošle godine postavio Šekspirovu "Ukroćenu goropad" - objašnjava naš poznati dramski pisac Stevan Koprivica, upravnik Gradskog pozorišta u Podgorici, koji je uradio i dramatizaciju "Dekamerona". - Tako smo se odlučili za Bokačevo delo, ne baš često na pozorišnim scenama: pripada novelistici, a znamo da je njegov tvorac rodonačelnik ovog žanra.

Koprivica otkriva da je prethodno bilo nekoliko neuspešnih pokušaja dramatizacije, da bi se na kraju sam prihvatio tog posla. Kako kaže, bilo je to iz pragmatičnih razloga (već su bili u "cajtnotu"), ali i ličnih, mladalačkih.

- "Dekameron" je bio i moj maturski rad, dakle, odlučivale su i emocije. U saradnji s Projkovskim, pronašli smo strukturalni način za obradu dela, tako što smo preuzeli osnovne situacije iz "Dekamerona" (sedam priča), dok je dijaloški tretman i pozicioniranje karaktera bio moj autorski deo. O uspehu predstave govore pozivi za gostovanja, koji su već stigli iz Grčke, Italije, Francuske i celog regiona.

Na pitanje u čemu je tajna velikih uspeha makedonskog reditelja, iz predstave u predstavu, Koprivica kaže :

- Pored visoko estetizovane vizualizacije, koja je već prepoznatljiv znak Dejana Projkovskog, ono što predstavu čini zanimljivom su neminovne paralele na ideološkom i idejnom planu između vremena u kome je delo nastalo (14. vek) i današnje realnosti. Mislim na metaforički odnos prema bolesti (u ono doba kuga, danas kovid), sa svim posledicama: ne samo fizičkim već i mentalnim, socijalnim. Druga stvar je da se, kao i u to doba, i danas manipuliše religijom i njenim institucijama, ali i pokušajima malog, običnog čoveka da svojom duhovitošću i drskošću napravi neku vrstu pobune protiv dogme i političke degradacije tog istog čoveka...

foto "Barski ljetopis"

 

Projkovski je ansambl proveo kroz veoma zahtevne koreografske probe, pevačke zadatke (renesansna muzika u novom aranžmanu), a onda i glumačke, iz scene u scenu.

U predstavi igraju Miloš Pejović, Sanja Krstović, Vanja Jovićević, Omar Bajramspahić, Dušan Kovačević, Maja Vukojević, Pavle Popović, Una Lučić, Stefan Vuković, Lara Dragović, Evgenija Stanković, Dragana Jovanović i Dragiša Veljković. Scenograf je Valentin Svetozarev, kostimograf Marija Pupučevska, muziku je uradio Goran Trajkovski, dok je za scenski pokret i koreografiju bila zadužena Tamara Vujošević.

U slavu čoveka

ČITAO sam jedan tekst koji govori o tome šta je dokaz da postojanje ove civilizacije ima smisao. I, između ostalog, pominju se "Dekameron", Danteov "Pakao", Mikelanđelo, Da Vinči, Petrarka. Svi su oni gravitirali oko Firence i to je ta renesansa... Kada je čovek postao centar sveta, onda su se rodile velike stvari koje su do dan-danas najvažnije stvari istorije umetnosti. Ova predstava, zapravo, slavi čoveka. Slavi život i ima ideju da predstavi velike životne kontre: najveću sreću i najveću tugu - reči su reditelja Dejana Projkovskog.

Ljubav i pošasti

PUBLIKA u Baru bila je potpuno oduševljena, a jedinstvena ocena je da ne pamte kada su imali takav spektakl na sceni. Osim glume i rediteljske postavke, impresivna su bila scenografsko-kostimografska rešenja, kao i video-materijal - ističe upravnik niškog pozorišta Sposoje Ž. Milovanović. - Razmišljajući o temama koje nas okupiraju, došli smo do "Dekamerona" jer govori o zatvaranju, izolovanju u vremenu pandemije, kao i o pričanju priča. Uz sve pošasti, ljubav i erotika su stalne prizme kroz koje se prelamaju svi odnosi u ovom delu... Predstava je već izabrana za festival "Dani Zorana Radmilovića" u Zaječaru, a inače, igraćemo je po dva puta mesečno u Nišu i Podgorici.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SESTRA UBIJENOG DALIBORA NAPISALA PESMU BRATU: Proklinjem mu ruku iz koje je svaki metak ispalio (VIDEO)