BATINE STRASTI I TRAGANJA ZA SLOBODOM: Izašla monografija u čast slikara Milorada Mihailovića
- JA sam od one vrste ljudi koji nemaju druge vlasti sem sopstvene savesti i potrebe za slobodom - govorio je veliki srpski slikar Milorad Bata Mihailović (1923-2011).
Foto Arhiva Novosti
Njemu u čast, povodom veka od rođenja, upravo se pojavila monografija na više od 300 stranica, u izdanju Galerije "Rima", a već sledećeg utorka uslediće velika retrospektiva u Galeriji SANU.
- Prvi put je u jednoj knjizi stvaralaštvo Bate Mihailovića predstavljeno onako kako on to odavno zaslužuje - ističe Aleksandar Milojević, osnivač i vlasnik "Rime", kojoj je ovo 13. luksuzno izdanje posvećeno značajnim domaćim likovnim autorima. - Nastajala je više od dve godine, u njoj su tekstovi profesora Lidije Merenik i Ješe Denegrija i istoričarke umetnosti Marije S. Đorđević. Reč je o novim, namenski pisanim, uvidima u Mihajlovićev opus.
Početku njegovog stvaralaštva vezanu za rano, posleratno slikarstvo i Zadarsku grupu, do odlaska u Pariz, 1952. godine, obradila je profesorka Merenik. U tom periodu, kaže sagovornik, javljaju se i prvi amblematski radovi poput "Srbije sa bikom", "Procesije na Korčuli", "Autoportreta sa šeširom"...
Foro Gaalerija Rima promo, porodica Smičiklas
Podsećajući na Mihailovićevu korespodenciju sa Dejanom Medakovićem, gde u jednom pismu slikar tvrdi: "Nije dovoljno imati strast, treba imati dah za strast...", Merenikova objašnjava:
Moć naših ikona
MI smo od Vizantije nasledili jednu nedorečenost, izvesnu mistiku, atak na osećanja. Naše ikone i freske uvek sadrže u sebi moć da nas uvedu u jedno duhovno stanje pre nego što nam ma šta kažu. Ta mistika, koju ne mogu tačno da definišem, u stvari je - zlatna podloga, treća dimenzija naših fresaka. A takva treća dimenzija je ono što nas razlikuje od nordijskih ekspresionista, majstora karnevala, od savršenih flamanskih pejzažista, od govorljivih Francuza - ispričao je Mihailović u jednom intervjuu.
- I nije ta strast samo opijenost prizorom, idejom, svetlošću/tamom, bojom, već u velikoj meri izvrsnost učitavanja tih strasti u jednu sasvim modernu sliku, u njenu samosvojnu kompoziciju, u njeno autonomno postojanje za sebe.
Peta saradnja sa SANU
OD SLIKAREVE smrti do sada, jedino je Galerija "Rima" izlagala njegova dela - dva puta u Kragujevcu, jednom u Beogradu i jednom u kulturnom centru "Gradac", u Raškoj, gde je voleo da provodi leta. Inače, Mihailovićeva izložba biće peti projekat koji "Rima" realizuje zajedno sa SANU. Započeli su izložbom pastela Ljubice Cuce Sokić, a usledile su postavke Jože Ciuhe, Đorđa Ivačkovića i Marka Čelebonovića.
Dela nastala u francuskoj prestonici, kojima je stekao veliki uspeh i ugled, predmet su Denegrijevog teksta, koji se bavi i time šta je Mihailović, u likovnom smislu, odneo u Pariz, odnosno šta je tamo dobio.
- U središnjim pariskim godinama, u poslednjem periodu života i u sve učestalijim beogradskim povratcima, Mihailović je bio zaokupljen sledećom sopstvenom dilemom: kako koristeći se tekovinama emancipovanog evropskog likovnog jezika, poput lirske apstrakcije, uvoditi i sačuvati ikoničke podatke i duhovna značenja za koja je smatrao da proizlaze iz drevnog domaćeg kulturnog i umetničkog nasleđa. Ova dilema dovodila ga je do gotovo nerazrešivih razmera i ostavila bez konačnih i optimalnih odgovora, ali već samo njeno pokretanje ispunilo je Mihailovićev zreli pariski slikarski opus izazovom dostojnim jedne celokupne umetničke egzistencije.
Brodom do Njujorka
KADA su prvi put Bata i njegova supruga Ljubinka krenuli u Njujork, 1962. godine, putovali su pet dana brodom.
- U ovom gradu, u kome je boravio još dva puta, nastali su neki dosta važni radovi, a čitav jedan segment izložbe u SANU, sa tri kapitalna rada, posvećen je Mihailovićevoj vezi sa Velikom jabukom - otkriva Milojević. - Tokom prvog od četiri boravka u Njujorku, bio je gost Bogoljuba Boba Jovanovića. Kod njega je postojala želja da se tamo nastani, koju nikada nije ostvario.
U širokom spektru žanrova, motiva i eksperimenta, u Mihajlovićevom slikarstvu, Marija S. Đorđević, izdvaja dva velika opusa: gradskih i apstraktnih pejzaža.
- Apstraktni pejzaži iz najznačajnije epohe njegovog stvaralaštva reflektuju potrebu umetnika da se prilagodi aktuelnim umetničkim okolnostima i da istovremeno, na konceptualnom nivou sačuva vezu sa prepoznatljivim obrisima materijalnog sveta. U njima se ogleda njegova ekspresionistička priroda, skoro do te mere da bi mogla delimično biti shvaćena kao jedini sadržaj slike - zaključuje istoričarka umetnosti.
Knjiga obiluje velikim brojem ilustracija (reprodukovano je 233 dela iz naših najznačajnijih institucija i privatnih kolekcija), ali i dokumentarnim materijalom, iz svih perioda, uz obimnu biografiju koju je napisala Nevena Martinović, kustos Galerije "Rima".
- Dragocenu podršku, upravo u dokumentarnom materijalu, dobili smo od Mihailovićeve sestre i sestrića, konzervatora i restauratora Nemanje Smičiklasa, docenta na Fakultetu primenjenih umetnosti - objašnjava Milojević. - Bata je dugo je živeo i dosta radio, a namera nam je da ga publici približimo kao izuzetno značajnog autora. Ova publikacija, praćena je izložbom, na kojoj će biti i radovi nikada viđeni u Srbiji, koji su stigli iz Francuske, iz njegove zaostavštine. To su i prema formatu, i po vrednosnim karakteristikama kapitalna dela.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
REČ JE NAŠ OBRAZ PRED BOGOM: Nagrada "Stevan Raičković" uručena Slobodanu Ristoviću
10. 07. 2026. u 23:25
PESNIČKI TALENAT IZ VRŠCA: Stefan Kirilov dobitnik nagrade „Milovan Danojlić“ za poeziju
10. 07. 2026. u 19:11
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"SUPRUGA GA DRŽALA 5 MINUTA ZA NOGE DA NE BI ISPAO" Novi detalji drame državljanina Srbije na letu Rajanera
DRAMATIČNE trenutke doživeli su u petak ujutru putnici na letu kompanije Rajaner sa aerodroma „Makedonija“ u Solunu za Minhen, kada je pukao prozor, a vazdušna struja povukla jednog putnika napolje. On je u poslednjem trenutku spasen zahvaljujući supruzi, koja je sedela pored njega i zadržala ga, piše Prototema.
10. 07. 2026. u 12:18
ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU "SREĆNI LjUDI"? "Morala sam da pobegnem..."
DUBRAVKA Mijatović napustila je seriju 'Srećni ljudi' iz ličnih razloga, a ne zbog honorara.
10. 07. 2026. u 15:07
JEZIV SNIMAK! Kobra i piton u borbi na život i smrt - poznato koji reptil je izašao kao pobednik (VIDEO)
VOZAČI na Tajlandu naišli su na nesvakidašnji prizor pored puta. Snimili su borbu na život i smrt dva reptila, tačnije borbu pitona i kraljevske kobre.
08. 07. 2026. u 17:19
Komentari (0)