ODANI SLOBODI I UMETNOSTI: U Srpskoj književnoj zadruzi predstavljena knjiga reditelja Emira Kusturice o nobelovcu Peteru Handkeu

A. POPADIĆ

20. 05. 2022. u 09:11

PETER Handke je napisao nekoliko knjiga o Srbiji, ali se nije našao nijedan Srbin da napiše knjigu o njemu. Na to junaštvo se odvažio njegov dugogodišnji prijatelj Emir Kusturica i time spasao čast srpske pismenosti - poručio je juče akademik Matija Bećković na promociji nove knjige Emira Kusturice "Vidiš li da ne vidim", u izdanju Srpske književne zadruge, u znamenitom Plavom kolu.

ОДАНИ СЛОБОДИ И УМЕТНОСТИ: У Српској књижевној задрузи представљена књига редитеља Емира Кустурице о нобеловцу Петеру Хандкеу

Foto: Z. Jovanović

Bećković je prisutnima u SKZ (među kojima su bili pisci, kritičari, kao i glavni i odgovorni urednik Kompanije "Novosti" Milorad Vučelić) poručio da je "pišući knjigu o Handkeu, Kusturica napisao knjigu o obojici".

- Među ova dva velika junaka našeg doba ima toliko sličnosti, a najsličniji su u različitostima. Handke je napisao kako mu ponestaje jezika, a Kusturica piše kako mu je dosta slika. Za jednog je rečeno da je mešavina stidljivosti i agresivnosti, a vi pogodite za kojeg. Ko je od njih dvojice napisao da "srećno detinjstvo provodi samo u sećanju". Ko bi rekao da je Peter Handke a ne Kusturica sa 17 godina naučio kako se ulazi u tramvaj, a sa 19 prvi put vodio telefonski razgovor sa govornice. Šta je bilo primerenije nego da knjigu "Vidiš li da ne vidim" objavi Srpska književna zadruga u najslavnijoj ediciji srpske pismenosti - kazao je Bećković.

Akademik je potom primetio da je "u današnjoj Evropi najveći greh braniti onoga koga napada NATO pakt":

- Kusturica i Handke dokazuju da je to moguće i umesto političke korektnosti služe slobodi i umetnosti, i jedan dobija Zlatnu palmu, a drugi Nobelovu nagradu.

Po rečima profesora Mila Lompara knjiga "Vidiš li da ne vidim" predstavlja originalni spoj nekoliko različitih pripovedanja. U njoj je prepoznatljiv dokumentarni sloj, koji počiva na autobiografskoj podlozi, kao i esejistički sloj "koji podrazumeva direktna imenovanja duhovne situacije vremena kroz razuđenu kritiku globalizacijskih sadržaja života".

- Sama priča ima dva junaka. To su Peter Handke i Emir Kusturica: Kusturica pripoveda o Handkeu, premda nam često u tom pripovedanju Handke kazuje nešto o Kusturici. Oni su, međutim, pripovedno udvojeni u svom identitetu: Handke dobija simboličko preimenovanje u Petra Apostola Speleologa, dok se prezime Kusturice pojavljuje u različitim, humoristički motivisanim, pogrešnim oblicima - rekao je Lompar.

On je otkrio i da su u naslovu knjige skrivena dva značenja:

- Rečenica "Vidiš li da ne vidim", izgovorena u tami bioskopske dvorane, u času kada je pripovedačeva glava zasmetala gledaocu iza njega da osmotri bioskopsko platno, postaje, svojom situacionom apsurdnošću, podsticaj da se u razumevanje života unese Plotinovo razlikovanje unutrašnjeg i spoljašnjeg vida. Spoljašnji vid - to je ono što vidimo dok gledamo oko sebe dok je unutrašnji, ono što vidimo u sebi, u času kad zatvorimo oči. Ova razlika je stalni pripovedni lajtmotiv.

O tome šta ga je podstaklo da izabere Handkea za glavnog junaka svoje četvrte knjige, Kusturica je rekao:

- Struktura ove knjige je možda ono što je u njoj najzanimljivije, ali ono što će, ako se bude čitala, biti najveći doprinos ideji da umetnik priča o umetniku je iskrena srdačnost koju sam uvek izražavao prema Peteru Handkeu i oduševljenje da jedan takav čovek, sa takvim iskustvom, jedan svetski pobunjenik stane na našu stranu.

Autor je primetio da su ga i kad je počinjao da pravi filmove napadali da ne poštuje žanrove i da je cela njegova filmska biografija zapravo miks žanrova.

- Neposredni život je najveća inspiracija i svaka koncepcija do koje se domognemo kad počnemo da pišemo ili pravimo filmove uvek ima neki detalj bez kojeg bi delo bilo siromašnije.

Kusturica kaže da su njegova istraživanja literature i filozofije sezala do Plotina, a najviše do Ničea.

- Razumevanje Handkea je nemoguće bez poznavanja Ničea, bez ekscentričnosti koja započinje sa njegovom idejom da nema Boga. Ali, nažalost ta ideja da nema Boga je stvorila i onu drugu ideju da postoji ibermenš, da postoji čovek i veliko delo koje je u čovečjem rodu, za razliku do Dostojevskog koji je zamišljao da "bez Boga nema harmonije". Od Dostojevskog se na našu sreću i na ono što je Matija malopre govorio o NATO paktu, može direktno nadovezati to da je kolektivno nesvesno i kolektivno pamćenje najčešće važnije od individue. To je potpuno suprotno kod Ničea i njegove zaratustrijanske ideje o veličini pojedinca, a ne veličini zajednice.

Kusturica je napomenuo da je Niče sva dela napisao šetajući, baš kao i Handke.

- Na kraju 20. veka i na početku 21. veka u kojoj se umetnost rastače i svakodnevno se vrše atentati na nju, još uvek postoje ljudi koji u svom neposrednom doživljaju mogu da sintetizuju iskustva različitih umetnika. Handke veruje u Boga, a piše o ateistima. Niče da je danas živ, sto posto sam uveren, tražio bi nekog boga da se vrati, jer za ovaj haos i nihilizam nemamo formulu da ga savladamo - zaključio je Kusturica.

ZNAČENjE PREZIMENA

BEĆKOVIĆ je u rečnicima srpskog jezika potražio etimologiju prezimena Kusturica da bi video da li to značenje ima nekog dodira sa Handkeom, "koji bi se na srpskom jeziku prezivao Rukavina".

- Kustur je mali, sitni zanatlija koji proizvodi za ograničeno tržište. Nije li to i Handke koga smo videli kako plete i krpi? Kustolomati isto je što i drati se na nekoga. Ako se Handke nije izdrao na današnji svet nije niko, a ni Kusturica nije za njim zaostajao. Kusturka je gvozden klin i kriva čivija, ali i ukrasna biljka sa plavim cvetovima. Nije li ovo jedan od najvernijih opisa Handkeove rečenice? Kustur-ban je čovek koji često jede na tuđ račun, a to je sudbina i Kusturice i Handkea. Kusturiča je alatka za struganje testa ili grnčarski nož za obradu gline i kamena. Handke u svom posedu ima čitavu kolekciju noževa u svojoj kući u Šavilu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

LEGENDA KOŠARKE ŠOKIRALA EVROPU: Evo snimka na kome krade parfeme u Beogradu (VIDEO)