BEOGRAD POD OPSADOM, PONOVO POD ČEKIĆEM: Dva platna inspirisana osvajanjima Eugena Savojskog prodaju se na svetskom tržištu

Miljana Kralj

22. 03. 2022. u 13:42

U ČUVENOJ londonskoj aukcijskoj kući "Sotebi", 2019. pojavile su se dve velike uljane slike (109 puta 172 santimetra), čija je tema opsada Beograda, 1717. pod komandom princa Eugena Savojskog - radovi nekog od sledbenika ili učenika čuvenog holandskog umetnika Jana van Huhtenburga (1647-1733) - koje su sada ponovo na tržištu.

БЕОГРАД ПОД ОПСАДОМ, ПОНОВО ПОД ЧЕКИЋЕМ: Два платна инспирисана освајањима Еугена Савојског продају се на светском тржишту

"Bitka za Beograd", Foto Printskrin

Pre tri godine svako platno bilo je procenjeno između 30 i 40.000 funti, uz napomenu da pripada privatnoj kolekciji iz južne Nemačke.

Pisac istorijskih knjiga Dušan Babac smatra da je to što su se slike pojavile u prodaji dobra prilika da se nabave za neki od naših muzeja.

- Dela su likovno zanimljiva, kao i istorijski, jer predstavljaju važan događaj za naš grad i zemlju - objašnjava sagovornik.

- To su platna velikih dimenzija, koja priliče raskošnim prostorima, a prema sadržini bi se lepo uklopila i u zbirku Istorijskog muzeja Srbije, koji će dobiti novu zgradu, ali i Muzeja grada Beograda, čija kolekcija gravira, ima desetak vrednih dela sa istom istorijskim motivom.

U biografiji slavnog holanskog majstora stoji da je službovao kod Eugena Savojskog, a kako ističe naš sagovornik bio je slikar bataljista, specijalizovan upravo za prizore bitaka.

- Dvorski slikar van Huhtemburg jeste naslikao jedanaest bitaka kojima je rukovodio Eugen Savojski, od bitke za Sentu 1697, do bitaka za Petrovaradin (1716) i Beograd (1717), a ta dela se nalaze u Galeriji Sabauda u Torinu - tvrdi istoričarka umetnosti Branka Đorđević Nakaniši. - Bitku za Beograd je izradio i kao ulje na platnu i u vidu grafike.

"Posle opsade", Foto Printskrin

Kako nije imao mogućnosti da putuje od lokacije do lokacije, većinu bitaka je predstavio bez mnogo topografskih detalja, eventualno ponekad sa nekom kulom ili zdanjem koje simboliše lokaciju bitke. Drugim rečima, da nema naslova, najčešće ne bismo imali pojma o kom se gradu radi. Na njegovoj slici "Bitka za Beograd" tok reka nije ispravno prikazan, Avala je previsoka i ušiljena, a sam grad, koji delimično izlazi iz "kadra", naslikan je bez mnogo detalja, uz ivicu slike, poluzaklonjen drvetom. Jasno je da je to slika o Eugenu Savojskom i njegovoj pobedi, a ne o Beogradu.

Za razliku od Van Huhtenburga, prema mišljenju ove istoričarke umetnosti, sliku koja je trenutno na prodaji uradio je nepoznati umetnik. Njegova "Bitka za Beograd", tvrdi, mnogo je autentičnija:

- On je ili dolazio u Beograd, ili je imao je pred sobom mapu našeg grada i panoramske skice koje je izradio neko na licu mesta. Samo u takvim slučajevima su se umetnici u to vreme upuštali u ovako detaljno predstavljanje topografije, oblika tvrđave i detalja grada. To je veoma dragoceno jer nam donekle omogućava da vidimo kako je krajem 17. i početkom 18. veka izgledao Beograd kao pogranična varoš tursko-istočnjačkih crta, upravo pre nego što će doživeti transformaciju po planovima pukovnika Nikole Doksata, barona iz Demorea, i poprimiti obeležja srednjoevropskog grada.

Ovakav dragulj, ubeđena je Branka Đorđević Nakaniši, neće se opet pojaviti na tržištu u doglednoj budućnosti, pa država ne bi smela da propusti šansu i delo smesti u neki od beogradskih muzeja:

- Ukratko, verujem da je pred nama rad od velikog umetničkog i istorijskog značaja, rukom majstora zlatnog doba holandskog slikarstva, star preko 300 godina i direkto vezan za burnu prošlost Beograda, oko kojeg su se bitke vodile, kažu istoričari, ravno 115 puta - bitke koje su tu i tamo opisane, a zaista retko naslikane - zaključuje sagovornica.

Svici i mapa

POSEBNA zanimljivost na slici "Bitka za Beograd" su svici naslikani u gornjim uglovima platna: na levom je nacrtana mapa lokacije, a na desnom vidimo čitavu listu naziva i opisa, označenih slovima koja odgovaraju slovima ucrtanim po raznim delovima slike. Na reprodukciji se ništa od ovih (potencijalno vrlo zanimljivih) tekstova ne može pročitati osim da pod "A" piše Beograd - objašnjava Branka Đorđević Nakaniši.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024