ODRASTANJE OBELEŽENO RATOM: Polovina predstava na Sterijinom pozorju proistekla iz romana
POLOVINA od ukupno 10 predstava u takmičarskoj konkurenciji na 66. Sterijinom pozorju proistekle su iz romana, a po odabiru selektora Milivoja Mlađenovića.
Foto BDP
Osim Nušićeve "Gospođe ministarke" i "Deoba" Dobrice Ćosića, publika Sterijinog pozorja u prva četiri dana festivala (koji će trajati do 26. juna) videla je još dve predstave čije je polazište bio upravo ovaj književni žanr - "Ako dugo gledaš u ponor", po motivima istoimenog romana Enesa Halilovića, kao i "Tiho teče Misisipi" rađenu po delu Vladimira Tabaševića istog naslova.
Objašnjavajući svoju fascinaciju Halilovićevim romanom koji, po oceni kritičara, zalazi do granica samih ljudskih sudbina - od porodične kletve, siromaštva porodica invalida, sina - narkomana i kćeri koja se bori za častan život - reditelj Zlatko Paković rekao je juče na okruglom stolu u Srpskom narodnom pozorištu da se predstava kao i roman zasniva na istinitim savremenim događajima u Novom Pazaru.
- Za mene je to romansirani oblik psihološkog istraživanja društva na bazi studije lične istorije jedne siromašne devojčice do njenog punoletstva - rekao je Paković koji je ovoj predstavi dao još jednu specifičnost: glumci Regionalnog teatra iz Novog Pazara su ujedno i dramaturzi.
Foto Pzorište Novi Pazar
Oni, a reč je o Anđeli Marić, Lemani Binjoš, Sandri Miljković, Rifatu Rifatoviću, Dušanu Živaniću, Harisu Šećeroviću i Vahidu Džankoviću, ističu zaključak koji se iz predstave nameće: ako se rodiš u siromašnoj porodici i ako si pošten, ceo život provešćeš u bedi radeći samo da bi se prehranio. Pozorište iz Novog Pazara, osnovano 2003. godine, prvi put je učesnik Pozorja.
I predstava Beogradskog dramskog pozorišta "Tiho teče Misisipi" reditelja Ivice Buljana, koji je sa Tabaševićem uradio i dramatizaciju, predstavlja priču o jednoj državi i veku. Ispričana je kroz odrastanje jednog mladića.
- Ovo je jedan od onih sižea koji govore o tome da je odrastanje na ovim prostorima za sve generacije, na žalost obeleženo ratovima - kazao je reditelj Buljan juče na okruglom stolu.
Glumice Branka Katić i Vesna Čipčić otkrile su da su imale "neke zanimljive magijske zadatke" te da je od prve probe do izražaja došla veština improvizacije koja je njih kao i ostale glumce ispunila poletom, a publiku je vodila kroz mnoštvo raznovrsnih emocija.
Sinoć je u nadmetanju za Sterijinu nagradu igrana predstava "Velika depresija" reditelja Marka Čelebića po tekstu Filipa Grujića (SNP/Centar za razvoj vizuelne kulture Novi Sad), a večeras je na programu komad "Vitezovi lake male" u režiji Andraša Urbana, u izvođenju ansambla teatra "Deže Kostolanji" iz Subotice.
SAVIĆU NAGRADA ZA KRITIKU
STERIJINA nagrada za pozorišnu kritiku "Miodrag Kujundžić" uručena je juče ovogodišnjem dobitniku Slobodanu Saviću, novinaru i kritičaru RTS-a za tekst "Lična odgovornost i kolektivna propast" o predstavi "Gustav je kriv za sve" (koncept i režija Kokan Mladenović, Pozorište "Deže Kostolanji", Subotica). Tekst je objavljen u časopisu "Niti 12/13", 2020. Žiri je radio u sastavu Zoran Maksimović, teatrolog (predsednik), Simon Grabovac, književnik, i Miroslav Stajić, novinar.
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)