KNJIŽEVNA KRITIKA: Životi na prekretnici
ROMAN "Razgovor s javorom" (Dom kulture Studentski grad 2023) profesora emeritusa Univerziteta u Beogradu, istaknutog prevodioca i pisca Dragana Stojanovića izvesno nastavlja niz njegovih zapaženih i nagrađivanih knjiga, a zaokružuje trilogiju koju čine još i "Ćerka španskog borca" (2018) i "Tamna pučina" (2020).
Foto: Privatna arhiva
Kao i u prethodnim romanima, i u ovom su u fokusu sudbine pojedinaca, (ne)običnih ljudi i porodica zatečenih uvek u vihoru složenih istorijskih okolnosti. Zato se u njima junaci bave pitanjima zla, slobode, savesti, mladosti koja je "uvek nekako lepa", ljubavi i smrti, usamljenosti kao preduslovu stvaranja, sudbinom pobednika i gubitnika, kao i činjenicom da nakon strašnih istorijskih udesa "svet i dalje postoji, čak i cveće ponovo cveta".
Vremešni pripovedač, usamljenik Đorđe Svilar, koji najčešće uopšte ne izlazi iz svoje sobe, razgovara s javorom. U nedoumici je da li da "prepipa" svoj celokupni život. Zna da ljudi uglavnom nisu voljni da čine tako nešto. Nije ni on, ali jedna neobična, u potpunosti neočekivana poseta, koja je zapravo okvir priče, podstiče ga na to.
On, poput sumatraiste, voli drveće, zagledan je u nebo i svestan je "da sve utiče na sve".
Ono što mu je blizu nije mu i blisko, ono što pripada daljinama, izvesno je privlačnije, ali - kako kaže Crnjanski u "Objašnjenju Sumatre" ništa se ne može zadržati. Kako ta stara i važna istina radi, vidimo u životima junaka ovog romana koji su često na prekretnici. Ona se potvrđuje ne samo onim što nam je Crnjanski darivao u stihovima i u prozi, to pokazuju i značajni događaji koji su u istoriji sveta takođe značili prekretnicu, na primer, Kurska i Staljingradska bitka, kako to vidi pripovedač. Osim te vrste paralelizama, u ovom romanu koji je istovremeno i roman o umetniku, on koncentrično, potpuno motivisano, širi priču i na čitavu istoriju kulture na primere iz života i dela velikana književnosti i slikarstva.
Roman "Razgovor s javorom" takođe je i svojevrsna istorija žene i ženskog iz perspektive umetnika. Podsticaj za pripovedanje o tome jeste odnos Anrija Matisa i Lidije Delektorske. Koji je trenutak kada ona njemu prestaje da bude model, a postaje pouzdana spiritualna vodilja do suštine umetnosti i ljubavi? Vreme nakon toga svedoči o neminovnosti odlazaka onih koji su voljeni i bola onih koji su ostali. No, uteha su "trešnje u Kini", naročito za kratkih noći, "kad su bdenja kratka i rumen brzo stiže".
Uteha jeste ljubav koja se dogodila van sveta.
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (0)