ALBERT AJNŠTAJN: Nebo zapanjujuće lepote

V. N.

24. 01. 2023. u 08:16

PRISTANAK u Port Sajd u ranim satima. Grčki izaslanik pomogao nam je pri iskrcavanju i na carini.

АЛБЕРТ АЈНШТАЈН: Небо запањујуће лепоте

Milo Milunović/ Galerija "Haos"

Mladi Jevrejin (Goldštajn) Kantor pojavljuje se da nam pomogne u carinarnici u vezi s telegramom iz Jerusalima. Grad je pravo mesto okupljanja stranaca sa sličnim lokalnim probisvetima. Poseta gradonačelniku (Palestinac). Šest po podne, voz za Kantaru na Sueckom kanalu. Kantor i njegov saputnik Goldštajn prate nas do tamo, trajektom preko kanala, uz pauzu za presedanje, od osam naveče do jedan ujutru.

***

Zatim odlazak u Palestinu, uz pomoć mladog jevrejskog dirigenta, koji me je video u Berlinu na javnom skupu - nije preterano oduševljen svojim sunarodnicima, ali je pouzdana, dobra osoba. Prvo putovanje kroz pustinju, a zatim, oko 7.30, kroz Palestinu, po prilično sumornom vremenu i čestim pljuskovima.
Putovanje, najpre ravnim terenom, s vrlo oskudnom vegetacijom, prošaranim arapskim selima i jevrejskim naseljima, maslinama, kaktusima, drvećem narandže. Na raskrsnici nedaleko od Jerusalima dočekali su nas Usiškin, Mosinson i još nekolicina naših [sunarodnika Jevreja]. Put pored naselja kroz divnu stenovitu dolinu do Jerusalima. Tamo Ginzberg, veselje zbog ponovnog susreta. U automobilu, s oficirom, do guvernerove palate, nekad u vlasništvu kajzera Vilhelma, vrlo vilhelmijanski. Upoznajemo Herberta Samjuela. Engleska formalnost. Vrhunsko, široko obrazovanje. Uzvišeni pogled na život spojen sa smislom za humor. Skromni, fini sin, vesela, pragmatična snaha sa zlatnim sinčićem. Dan kišovit, a ipak nagoveštaj veličanstvenog pogleda na grad, brda, Mrtvo more i Transjordanske planine.

***

Prošetao sa s[ir] Samjuelom do grada (Šabat!) pešačkom stazom pored gradskih zidina do živopisnih starih vrata, ušetali u grad okupan suncem. Strogi goli brdoviti krajolik s belim, često kupolastim kamenim kućama, i plavim nebom zapanjujuće lepote, kao i grad stisnut unutar kvadratnih zidova. Nastavljam prema gradu s Ginzbergom. Kroz čaršijske prolaze i ostale uske ulice do velike džamije na sjajnom širokom uzdignutom trgu, gde je stajao Solomonov hram. Slično vizantijskoj crkvi, poligonalan, s centralnom kupolom oslonjenom na stubove. Na drugoj strani trga, džamija osrednjeg ukusa, nalik bazilici. Potom idemo dole, do zida hrama (Zida plača), gde se ograničena etnička braća glasno mole, licem okrenutim prema zidu, savijajući tela napred-nazad, ljuljajući se. Žalostan prizor ljudi koji imaju prošlost, ali ne i sadašnjost. Zatim dijagonalno kroz (vrlo prljavi) grad prepun najrazličitijeg asortimana svetih ljudi i rasa, bučnih i orijentalno-egzotičnih. Prekrasna šetnja preko pristupačnog dela gradskog bedema. Zatim odlazak kod Ginzberg-Rupinovih, na podnevni obrok uz vesele i ozbiljne razgovore. Zaustavljamo se zbog jake kiše. Poseta Buharskoj jevrejskoj četvrti i sumornoj sinagogi u kojoj pobožni, smrknuti Jevreji u molitvi čekaju kraj Šabata. Poseta Bergmanu, ozbiljnom svetom čoveku iz Praga, koji gradi biblioteku s premalo prostora i novca. Užasna kiša sa sve više ulične prljavštine. Vožnja kući s Ginzbergom i Bergmanom, automobilom.

***

Vožnja s Ginzbergom i s[er] Samjuelovom sposobnom i pragmatičnom vedrom snahom preko čudesnih tmurnih brda i izrezbarenih dolina, po blistavom suncu i svežem vetru, nizbrdo do Jerihona i njegovih drevnih ruševina. Sjajna tropska oaza u pustinjskom predelu. Obrok u hotelu Jerihon. Zatim vožnja kroz široku Jordansku dolinu do Jordanskog mosta, jezivo močvarnim putem, gde smo videli veličanstvene beduine. Potom, po jarkom suncu, opet kući. Kod kuće, po zalasku sunca, sjajan pogled na Mrtvo more i Transjordanska brda iz službene rezidencije s[er] Dijeza, gde smo popili čaj. Nakon toga, u sobi u kojoj je polako padala tama, zanimljiv razgovor o religiji i nacionalnosti sa s[er] Dijezom. Uveče, prijatno ćaskanje sa s[er] Samjuelom i snahom. Nezaboravno veličanstven dan. Izvanredno očarava ovaj teški, monumentalni pejzaž, s tamnim, elegantnim arapskim sinovima u njihovim ritama. Moglo se videti podosta četvoronožnih kamila i magaraca.

***

Obilazak dvaju jevrejskih doseljeničkih naselja zapadno od Jerusalima, koja pripadaju gradu. Izgradnju izvodi Jevrejska radnička zadruga, u kojoj se biraju rukovodioci. Radnici stižu bez stručnosti i spreme, i postižu izvrsne rezultate nakon kratkog vremena. Rukovodioci nisu plaćeni više od radnika. Poseta Jevrejskoj biblioteci. Bergman iz Praga tamo se spretno snalazi, ali bez smisla za humor. Lokalni matematičar (profesor u gimnaziji) pokazuje mi neka od njegovih zaista zanimljivih istraživanja u vezi s kontinualnim matricama i njihovim operacijama. Uveče, muziciranje s oficirom u stanu s[er] Samjuela - predugo je trajalo, jer sam gladan muzike.

***

Poseta jevrejskoj školi umetnosti. Sjajan rad u teškim uslovima. Oživljavanje starinskih jevrejskih ukrasa. U popodnevnim satima, dobrodošlicu priređuju jevrejski školarci, formirajući počasnu gardu, a zatim i sami jevrejski građani, u holu škole. Usiškinovi i Jelinovi govori, te zvanično obraćanje na hebrejskom. Uveče, pozvani na muziku kod Bentviča. Izuzetno muzikalna porodica. Svirali smo Mocartov kvintet.

***

Crkva Svetog groba. Put suza. Po podne predavanje (na francuskom) u zgradi budućeg univerziteta. Moram započeti pozdravom na hebrejskom, koji sam nespretno pročitao. Potom reči zahvalnosti (prilično duhovite) Herb[erta] Samjuela; šetao gore-dole brdskim putem. Filozofski razgovori. Uveče veliki prijem kom su prisustvovali uglednici uz naučne i druge razgovore. Te večeri, zaista i iskreno sasvim zadovoljen svim ovim komedijama!

(Februar 1922)

(Odlomak iz knjige "Putni dnevnici Alberta Ajnštajna", priredio i predgovor napisao Ze'ev Rozenkranc, prevod Milana Vujkov, izdavač "Akademska knjiga")

BONUS VIDEO: KUSTURICI "DEJAN MEDAKOVIĆ": Prestižno kniževno priznanje u Novom Sadu uručeno slavnom reditelju

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)