VEZLE PEŠKIRE PROTIV UROKA: Pogledajte tradiciju starih Trsteničanki - od monahinje Jefimije do danas (FOTO)

S.BABOVIĆ

03. 12. 2020. u 11:33

MONAHINjA Jefimija i kneginja Milica Hrebeljanović (Evgenija), koje su nakon Kosovskog boja 1389, napustile Kruševac i prešle u manastir Ljubostinja kod Trstenika, ostavile su za sobom vredna dela.

ВЕЗЛЕ ПЕШКИРЕ ПРОТИВ УРОКА: Погледајте традицију старих Трстеничанки - од монахиње Јефимије до данас (ФОТО)

Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka

Najvažnije među njima, književno delo Jefimije, predstavlja zlatovez na crvenom atlasu “Pohvala knezu Lazaru” i čuva se danas u Muzeju SPC. Manje je poznato,međutim, ko su bile naslednice srednjevekovne umetnice, a to se upravo ovih dana može pogledati na originalnoj izložbi 69 peškira Muzejske zbirke u Trsteniku.

Važan predmet tekstilnog pokućstva u tradicionalnoj kulturi, peškir je imao višestruku ulogu u životu porodice i pojedinca. Istraživači tekstilne radinosti najčešće ih razvrstavaju prema nameni i načinu izrade i ukrašavanja.

Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka

Trsteničke prelje i pletilje

- Namena ih razdvaja na upotrebne,ukrasne i peškire koji su oznaka pojedinca -predočava za “Novosti” istoričarka Jelena Vučkević, autorka izložbe Muzejske zbirke “Širi,širi vezeni peškiri”.

- Sve kategorije su prisutne u našoj kolekciji,svedočanstvo su vrednih tkalja i vezilja, kao i baštine trsteničkog kraja.

GAJILI I SVILENE BUBE

POSLE Drugog svetskog rata, veliki broj domaćinstava u selima oko Zapadne Morave je gajio svilenu bubu, čiji je proizvod – svilu za peškire i odeću-prodavao. Domaćinstvo Vučić iz sela Lopaš gajio je gaji svilenu bubu u posebno odvojenoj prostoriji, a bube su polagala jajašca na policama sa dudovim lišćem u košarama.

Peškire su stare Trsteničanke ukrašavale geometrijskim, floralnim i zoomorfnim motivima. Izrađivale su ih od najrasprostranjenijih sirovina biljnog porekla konoplje, lana i pamuka. U godinama posle Drugog svetskog rata, gotovo svako domaćinstvo je sejalo konoplju. Sve do kraja sedme decenije 20. veku, kada se prelazi na pamuk i industrijske materijale.                                        

- Preslicama i vretenom Trsteničanke su obavljale predenje, a veštinu počele da uče već od 10. godine života-napominje Vukčević.

- Neretko su domaćice bojile lan, konoplju, pamuk ili vunu kako bi željeni predmet pored praktične dobio i estetsku dimenziju. U trsteničkom srezu, u posleratnom periodu radila su dvojica bojadžija, Božović Velimir i Kuzmanović Metodije.     

Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka

Oslobodioci Trstenika nose peškire

            

Stari peškiri su svedočanstva običaja, od rođenja, krštenja, preko svadbe do sahrane. Peškir oko glave bio je i deo narodne nošnje sve perioda između dva svetska rata. Peškirima su “označavani” dever, mladenci, stari svat, barjaktar, ukrašavale su se kočije i konji svatova,kao što se danas krase-automobili. Ukrasne peškire imala je svaka zapadnomoravska kuća. Slavskim ručkovima koristili su se peškiri dovooljno dugački da ruke obriše i 20 gostiju.

Foto: S.BABOVIĆ, muzejska zbirka

Venčanje posle Prvog svetskog rata

- Slava, bogomolja, Božić – nisu mogli proći bez pogače uvijene u lepu krpu, odnosno peškir - napominje Jelena Vukčević.

- Položaonik je za Božić darovan pogačom zavijenom u krpu, obmotanu crvenim koncem, radi zdravlja i protiv uroka. Kada se zidala kuća, na rogove su se vezivali peškiri. Peškiri su takođe, služili kao dar majstorima zidarima.

ZAPETLjAO SE KI PILE U KUČINU

KAKO bi dobile peškir od konoplje,Trsteničanke su najpre obrađivale sironu i to “trlicom”. Vlakna su oblikovale posebnom spravom-”tarkom”,koji podseća na češalj.Višak materijala nazivao se “kučina” i otuda i poslovica

„Zapetljao se ki pile u kučinu“ koja označava čoveka koji ne zna kako da završi započet posao,kao i izreka „trice i kučine“ kojom se označavaju nevažne, marginalne stvari.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!