MAJSTORI ZA PLAMEN KOJI TOPI KAMEN: Zanat pečenja kreča gorštaci iz sela Mali Krčimir i Semče podno Suve planine još prenose na potomke

D. ALIHODžIĆ

15. 10. 2020. u 15:00

KREČ koji se dobija od kamena sa Suve planine jedan je od najcenjenijih u građevinarstvu, a put kojim se on dobija mukotrpan je i težak. Komadi krečnjačkog kamena ručno se vade na 1.400 metara nadmorske visine, spuštaju do sela i danonoćno peku da bi se dobio "živi", negašeni kreč.

МАЈСТОРИ ЗА ПЛАМЕН КОЈИ ТОПИ КАМЕН: Занат печења креча горштаци из села Мали Крчимир и Семче подно Суве планине још преносе на потомке

Foto D. Alihodžić

On je othranio generacije podno Suve planine, a danas se ovaj zanat zadržao samo još u selima Mali Krčimir i Semče. Vlasnici građevinskih stovarišta sa juga i iz cele Srbije, znaju da se put do ovih sela isplati jer će dobiti kvalitetnu sirovinu, i to po ceni od 15 dinara za kilogram negašenog kreča.

- Kilo našeg kreča košta koliko i jedno jaje, a mnogo je velika muka doći do njega. Nama je to sada tradicija jer od ovog posla ne može da se živi. U građevinarstvu sada ima "modernih" materijala i samo upućeni znaju koliko je kreč za zidanje i malterisanje zdrav - pričaju nam, gotovo uglas, Darko Petković i Stefan Manojlović iz Malog Krčimira, voljni da nam otkriju "tajnu" pečenja kreča.

Naizgled jednostavne kućice od pruća koje podsećaju na igloe zapravo su krečane koje su iznutra obložene ciglom, a pri vrhu su otvorene.

- Majstorstvo je slagati kamen i po pravilu se počinje sa velikim komadima, pa slažemo sve manje, a pri vrhu najmanje. Ovo kamenje na dnu drži celu gomilu ispod koje ložimo vatru tri dana i tri noći, neprekidno. Nema spavanja jer uvek neko mora da dežura pored krečane - pričaju nam Darko i Stefan.

Objašnjavaju i da se za pečenje 10 tona kreča potroši 30 kubika drva.

- Odrasli smo pored krečana i to nam je u krvi. Teško je da bi neko mogao da nam "ukrade" zanat jer ne samo da nije isplativ nego je i naporan. Najlakši deo ovog posla je peći kreč - uveravaju nas sagovornici.

- Samo deluje opasno za one koji ne poznaju put. Mi smo navikli da spuštamo ovako kamen, to je naš život - veli Dragan.

A kamen se vadi ručno, isto kao i pre 100 godina.

- Nema računice kada se ima u vidu koliko je to truda i zato, polako, ovaj zanat odumire. U Velikom Krčimiru, na primer, više niko ne peče kreč, a tamo su nekada bili najpoznatiji majstori - kaže Stefan.

TAJNE DOBROG SLATKOG

ZANIMLjIVO je da se u ovim krajevima gašeni kreč upotrebljava za pripremu zimnice. Iskusne domaćice znaju da papriku koju stavljaju u turšiju potope nekoliko minuta u kreču jer na taj način ubijaju sve bakterije ili tragove pesticida. Isto rade i sa šljivama za slatko jer ostanu čvrste posle kuvanja i zadrže lepu zlatnu boju. U oba slučaja treba ih dobro isprati nakon "kupanja" u kreču.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri