DOK LEČE RAK, SPREČAVAJU DA STRADA SRCE: U KBC "Bežanijska kosa" otvoreno je odeljenje kardioonkologije, jedinstveno u Srbiji

V. Crnjanski Spasojević

25. 10. 2023. u 16:12

KBC "Bežanijska kosa" zasada je jedina bolnica u Srbiji koja ima odeljenje kardioonkologije, otvoreno pre nešto više od tri nedelje za najrizičnije pacijente kod kojih postoji opasnost da razviju aritmiju ili kardiovaskularno oboljenje, kao posledicu bolesti ili reakcije na onkološku terapiju. U njemu onkološki pacijenti prolaze kardiološke preglede pre, tokom ili nakon zračenja ili hemioterapije.

ДОК ЛЕЧЕ РАК, СПРЕЧАВАЈУ ДА СТРАДА СРЦЕ: У КБЦ Бежанијска коса отворено је одељење кардиоонкологије, јединствено у Србији

Foto Nikola Skenderija

Zasada, ova ambulanta radi samo utorkom, ali je tendencija da se broj termina poveća.

Direktorka KBC "Bežanijska kosa" dr Marija Zdravković podseća da su dva najčešća oboljenja u savremenom svetu onkološka i kardiovaskularna. Kroz njihovo Onkološko odeljenje godišnje prođe gotovo 15.000 pacijenata koji prime terapiju na stolici. Nove dijagnostičke metode doprinose brzom otkrivanju kancera, a generacije lekova pristigle u poslednjih pet godina daju odlične rezultate, pa je izlečenje u prvom stadijumu bolesti 97 odsto u prvih pet godina.

Ipak, pacijenti često celim telom reaguju na terapiju, a posledica može biti i srčana slabost. Takođe, dešava se da već izlečeni ljudi posle nekog vremena razviju kardiovaskularno oboljenje, da im oslabi srce, dožive srčani ili moždani udar. Naročito može biti rizično zračenje grudnog koša, gde se nalazi srčani mišić.

Foto Nikola Skenderija

Kardioonkološki tim sa direktorkom

- Ukoliko onkolog proceni da je neophodno učešće kardiologa, bitno je da se on uključi što pre, da bi se prevenirali aritmija, srčana slabost, angina pektoris, hipertenzija ili infarkt miokarda, kao potencijalna propratna posledica terapije - objašnjava dr Zdravković, i dodaje da su u kardioonkološkom timu onkološki doktor i sestra, kardiološki doktor i sestra, kao i hirurg koji pacijenta operiše.

Oni zajedno donose odluku da li je potrebno kardiološki ojačati pacijenta pre terapije ili u pauzi između dva ciklusa. I do sada su postojali pregledi kardiologa po preporuci, ali sada je ovo podignuto na viši nivo.

Foto Nikola Skenderija

Kardiologija

Kardioonkologija je opremljena aparatima koji se i inače koriste za dijagnostikovanje kardiovaskularnih bolesti. Onkološki pacijent koji je tu upućen ide na pregled skenerom, magnetnom rezonancom, ultrazvukom... Ovi pregledi ne smeju da se čekaju, već se zakazuju hitno, budući da postoji tačno određen ritam dobijanja terapije. Nekada pacijenti tokom terapije dobiju srčane tegobe ili hipertenziju. Za njih će biti uspostavljen sistem telemonitoringa, kao projekat odobren na mesec dana.

Isti mehanizam razvoja bolesti

MEHANIZAM nastanka onkoloških i kardiovaskularnih oboljenja je isti, podseća dr Zdravković:

- Pogrešne životne navike savremenog čoveka, koje podrazumevaju unošenje velike količine masti, manjak vlakana iz sirovog povrća, manjak fizičke aktivnosti, pušenje, zaslađivači i pojačivači ukusa, koji nas stimulišu da jedemo više nego što nam je potrebno. Zato je najjača epidemija danas - epidemija dijabetesa. Sve to utiče na imunitet, a kada on popusti mogu se pojaviti maligne bolesti.

- Efekat izlečenja veći je kada pacijent posle dobijene terapije ode kući, u poznato i sigurno okruženje, a njegovo stanje, odnosno otkucaji srca, biće 24 sata dnevno pod telemonitorskim nadzorom. Pošto ne znamo kod koga će se javiti kardio reakcija na terapiju, svi će biti praćeni u realnom vremenu. Ukoliko se na ekranu pokaže aritmija ili bilo kakav problem, pacijent će biti momentalno pozvan u bolnicu - objašnjava dr Zdravković.

Kada su u pitanju onkološki pacijenti, utvrđeno je da je mortalitet tri-četiri puta veći ukoliko osoba dobije srčanu slabost. Takođe, preživljavanje pacijenta sa slabim srcem u prvih pet godina manje je nego preživljavanje u prvih pet godina kod raka dojke.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024