TINEJDŽERI U OKOVIMA EKRANA I LAJKOVA: Analiza kako su društvene mreže dovele do revolucije u druženju dece i mladih

Dragana Matović

30. 07. 2023. u 19:00

DRUŠTVENE mreže, digitalizacija i mobilni telefoni uspeli su se na tron modernog doba, a njihov uticaj na mlade je sve evidentniji.

ТИНЕЈЏЕРИ У ОКОВИМА ЕКРАНА И ЛАЈКОВА: Анализа како су друштвене мреже довеле до револуције у дружењу деце и младих

Foto Shutterstock

Druženje među tinejdžerima doživelo je revoluciju, no s njom je došla i mračna senka - sve veći broj mladih suočava se s anksioznošću i depresijom. Uvijeni u čarobni svet digitalnih platformi, tinejdžeri postaju građani virtuelnog carstva. S prijateljima su povezani preko društvenih mreža, ali često se gube u lavirintima anonimnosti i lajkova.

Osvetljeni ekranima mobilnih telefona, tinejdžeri postaju robovi notifikacija. Zavisnost od mobilnog telefona dovodi do prekida pravog druženja, a neprocenjive trenutke sa prijateljima zamenjuje odgovorima na poruke. To je potvrdila i longitudinalna studija Univerziteta u Mičigenu koja je trajala više od 20 godina.

Učenici desetog razreda (15-16 godina) su izlazili sa prijateljima 1996. u proseku dva i po puta nedeljno. Do 2020, pre pandemije korone, viđali su se jedan i po put sedmično. Dramatično smanjenje vremena provedenog u zajedničkom druženju zabeleženo je 2012, kada je prvi put većina tinejdžera imala mobilne telefone, a više od 70 odsto njih svakodnevno koristilo društvene mreže.

Vidojević: Imamo tehnološku evoluciju gde u komunikaciji nema ličnog kontakta

U potrazi za dubljim razumevanjem uticaja digitalnog sveta na druženje, konsultovali smo psihologa Olivera Vidojevića, stručnjaka za adolescentsko ponašanje i mentalno zdravlje mladih.

- Razvoj tehnologije moramo da prihvatimo kao činjenicu - kaže za "Novosti" Vidojević. - Život je bio drugačiji kad je telefon bio vrhunac komunikacije među mladima, ali su i tada postojali problemi. Razgovor telefonom, međutim, nije zamenjivao neposredan susret koji je posebno bitan za osećaj pripadanja grupi. Biti prihvaćen od grupe je nezamenjivo u adolescenciji. Sada imamo drugu tehnološku evoluciju gde komunikacija faktički prolazi bez ličnog kontakta. Postoje osobe koji su u dugim vremenskim periodima ograničene na komunikaciju putem interneta. To je deo tekovine, što smo videli za vreme kovida. Sva deca su morala da imaju internet da bi učestvovala u onlajn nastavi. To se pokazalo kao spasonosno rešenje, ali je produbilo mišljenje dece i mladih da je izlišan susret i boravak sa ljudima.

Foto Shutterstock

 

Fenomen "Ribnikar"

- TEK treba da se sagleda koliki je uticaj virtuelnog sveta na tragediju koja se desila u školi "Vladislav Ribnikar" - kaže Vidojević. - Taj događaj je iznedrio poseban singularni fenomen i sve što se posle dogodilo su bile reakcije. Mora da se spreči dalje širenje tog efekta i da se uzme u obzir svako dete kako se ovakvi incidenti ne bi ponovili. Porodica tu ima važno mesto i mora da ojača.

Vidojević ističe da je nemoguće zaustaviti tehnološki razvoj i način komuniciranja preko interneta, ali je važno da se mladima pomogne da steknu naviku druženja i kontakta sa prirodom:

- Adolescencija nosi sa sobom nesigurnost. Mladi umesto da probiju led i prevaziđu je, sve više gube samopouzdanje i izbegavaju socijalni kontakt. Što više to rade preko mreža i interneta, to manje imaju iskustva. Time se dobija situacija da je mnogo više anksioznih i socijalno nesigurnih, koji traže olakšanje kroz kontakt na društvenim mrežama.

Onlajn nastava produbila mišljenje omladine da je izlišan susret sa ljudima

Mnogi tinejdžeri nemaju tendenciju da stvarnost filtriraju kroz onlajn svet. Roditelji, nastavnici i društvo u celini imaju ključnu ulogu u pružanju informacija i podrške mladima kako bi stvorili balans između onlajn i oflajn sveta.

- Aristotel je rekao da je čovek društvena životinja, a to znači da nama treba grupa da u njoj odrastamo, a posebno je u adolescenciji važno biti okružen grupom u kojoj se može steći sigurnost u sebe. U tom periodu telesni aspekt je bitan jer mladi doživljavaju fizičku transformaciju - naglašava Vidojević.

Kod mladih povećan trend samopovređivanja, depresije, mentalnih bolesti

A, upravo su društvene mreže postale polje nadmetanja i upoređivanja. Mladi se suočavaju sa pritiskom da izgledaju i žive savršeno, što često izaziva anksioznost i nesigurnost. Sličice uspeha i sreće koje preplavljuju njihove profile ne pokazuju stvarnost, što oni često zaboravljaju dok se upoređuju sa idolima koje viđaju na malim ekranima. Psiholozi upozoravaju da ova promena u tinejdžerskom druženju može imati šire implikacije na njihov emocionalni i socijalni razvoj. Fizičko prisustvo i neposredna interakcija sa vršnjacima igraju ključnu ulogu u razvijanju veština komunikacije, empatije i socijalnih veza. Ograničavanje ovog vremena može dovesti do osećaja izolacije, manje sposobnosti rešavanja konflikata i smanjenog razumevanja emocionalnih suptilnosti u međuljudskim odnosima. Fizičko druženje ima neprocenjivu vrednost u razvoju ličnosti i građenju bliskih odnosa.

Foto Arhiva

- U neposrednom kontaktu mladi mogu da spoznaju i prihvate sebe, ako to izostane povećava se količina nezadovoljstva, samokritičnosti i nesigurnosti. To može da dovede do depresivnosti. Kad tinejdžer digne ruke od toga da može biti sa drugima, postaje još bespomoćniji. A, često ne traži pomoć - naglašava Vidojević.

Nedostatak sna poguban

SVEPRISUTNOST društvenih mreža i pametnih telefona uticali su da je procenat tinejdžera koji spavaju manje od sedam sati porastao sa 34 procenta u 2012. na 49 odsto u 2020, pokazuju podaci iz studije Univerziteta u Mičigenu. Ova dva trenda čine pogubnu kombinaciju, jer ljudi koji ne spavaju dovoljno i koji provode manje vremena u kontaktu sa drugima imaju veću šansu da postanu depresivni. Od 2012. stopa mladih sa simptomima depresije se udvostručila.

Usamljenost, osećaj nepripadanja i pritisak s kojim se suočavaju na internetu samo doprinose osećaju praznine. Statistike alarmantno pokazuju sve veći broj tinejdžera koji se bore s depresijom, anksioznošću i drugim mentalnim izazovima.

- Kod mladih je povećan trend samopovređivanja - ističe Vidojević. - Uticaj virtuelnog sveta se puno istražuje. Ta istraživanja daju različite rezultate. Čak i Evropi pojedine države zabranjuju neke društvene mreže za decu zbog specifičnog uticaja. Pojedina istraživanja su pokazala da video-igrice mogu da dovedu do smanjenja empatije kod dece. To, međutim, drugi istraživači osporavaju. Tinejdžeri moraju da pronađu ravnotežu između stvarnog i virtuelnog sveta. Druženje, smeh i bliskost sa prijateljima su ključni za emocionalni razvoj mladih. Tinejdžeri moraju da se oslobode okova ekrana i krenu u istraživanje pravog života, jer ono što žive u njihovim telefonima nije prava stvarnost. Prava veza i prijateljstvo ne leže u broju lajkova ili pratilaca, već u dubini srca i ljudskim odnosima. Ekran ne može da zameni toplinu ljudskog dodira, a reči na društvenim mrežama značaj pravog razgovora.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu