IGRICE STVARAJU AGRESIVNOST: Profesor dr Rudolf Henzel za "NOVOSTI"

Ивана Станојевић
Ivana Stanojević

14. 05. 2023. u 11:26

SVE nedavne slučajeve, koji su od tinejdžera i mladića napravili ubice, karakteriše činjenica da su počinioci prethodno intenzivno "konzumirali" virtuelno nasilje. Ako ubijanje na kompjuteru nije dovoljno, prelazi se na pravo oružje i vodi se stvarni rat, najpre protiv školskih drugova i nastavnika.

ИГРИЦЕ СТВАРАЈУ АГРЕСИВНОСТ: Професор др Рудолф Хензел за НОВОСТИ

Foto: Z. Jovanović

Ovo, u razgovoru za "Novosti", ističe psiholog, profesor dr Rudolf Henzel, koji se decenijama bavi pedagogijom u praksi i nauci. Dugoročne i laboratorijske studije došle su do doslednih zaključaka da prikazivanje nasilja u medijima, naročito na TV ekranu, ima kratkotrajne i dugotrajne efekte. Njegovo, kao i "konzumiranje" takvih sadržaja na internetu, povećava u čoveku agresivnost i nasilje, a efekat je jači u rizičnim grupama.

- Često gledanje takve "ponude" u predškolskom uzrastu narušava kognitivni i motorički razvoj deteta, kreira njegovu jezičku i vizuelnu motoriku - upozorava profesor Henzel, rukovodilac minhenskog Državnog centra za savetovanje u školstvu. - Prikazi nasilja drže instinkte budnim, a smanjuju racionalno razmišljanje. Što učenici duže sede ispred televizora, ili se igraju na konzolama za igre i računarima, lošiji su im rezultati iz osnovnih predmeta, jezika, matematike i prirodnih nauka. Medijsko nasilje može da bude odgovorno za anksioznost, depresiju i detetov osećaj da je planeta generalno loše mesto ("sindrom zlog sveta"). Oštećenje zdravlja usled nedostatka vežbanja i jednostrane i neredovne ishrane sve je češća posledica prekomernog upijanja medijskog nasilja. (Ne)vrednosti i (ne)vrline koje deci prenose TV i kompjuterske igrice vremenom degradiraju one vrednosti koje roditelji i nastavnici u obrazovnom procesu pokušavaju da prenesu deci.

Naš sagovornik ističe da nedavne studije pokazuju da jedan od deset korisnika interneta opsesivno igra igrice i pokazuje istu zavisnost kao alkoholičar. Igrice u kojima se eliminišu učesnici, to jest oduzima život, nesporno snižavaju prag inhibicije ubijanja ponavljanjem smrtonosnih akcija po hiljadu puta, što igrača čini neosetljivim na bol drugih, poručuje dr Henzel. On je tome pisao u svojoj knjizi "Igra je gotova! Kako ubistvene igre manipulišu našom omladinom", objavljenoj 2011. godine, gde naš sagovornik tvrdi da se, pomoću igrica, "mladi obrazuju za zanimanje plaćenog ubice".

Na pitanje šta internet igrice čine sa psihom naše dece, profesor Henzel odgovara da su deca i mladi koji nasilje gledaju na televiziji, video-snimcima i kompjuterskim igricama, manje osetljivi, a vremenom i sasvim imuni na nasilje, uzimaju ga zdravo za gotovo. Oni su skloniji agresivnom i delinkventnom ponašanju, a kad odrastu, njihova agresivnost seže do kriminalne, te se lako regrutuju za obavljanje poslova koji zahtevaju tako skrojene ličnosti.

- Kompjuterske igre imaju naročito brutalan, intenzivan efekat, koji navodi na ubijanje, dovodi do gubitka empatije i gušenja pozitivne emocije, a s druge strane, javlja se, poput Pavlovljevog uslovnog refleksa, nagon za ubijanjem, posebno kad je mlada osoba već opterećena gubitkom vrednosti i nepovoljnim okruženjem u kome trpi - upozorava profesor. - Po nalazima psihologije socijalnog učenja, deca posmatraju svoje staratelje i identifikuju se sa njima, uzimaju ih kao uzore i imitiraju ih (učenje po uzoru). Još od istraživanja Alberta Bandure sedamdesetih godina prošlog veka, poznato je da modeli učenja nisu samo stvarni ljudi, već i likovi sa filma i TV ekrana.

Takozvana naučna debata o efektima medijskog nasilja je mit, ona ne postoji, tvrdi naš sagovornik i upozorava da postoje samo moćne interesne grupe koje uspevaju da u javnosti ospore relevantne naučne rezultate. Postoji i jaz između rezultata istraživanja o efektima vizuelnog nasilja i znanja o njemu, u javnosti i među stručnjacima. Ovaj obrazovni jaz može da se okarakteriše kao nedostatak znanja, pogrešna procena i nedostatak razumevanja za primenu rezultata istraživanja na problem nasilja među mladima.

- Filmska i televizijska industrija ne obraćaju pažnju na rezultate naučnih istraživanja. Ignorišu ih, napadaju, izvrću i falsifikuju u svojim emisijama, jer je moć na njihovoj strani, a društvo je podeljeno - kaže profesor dr Rudolf Henzel. - Samo društveni konsenzus o vrednostima, ciljevima i uzorima u obrazovanju može dati orijentaciju i podršku mladima i osigurati im put u bezbedniju budućnost.

Nije krivac tehnologija

UPITAN da li je krvavi danak internetu "uvezeni" problem i može li se danas uopšte živeti bez tehnologije, naš sagovornik odgovara: "Zašto bismo krivili tehnologiju? Ona je sinonim napretka, lakšeg života i rasta standarda. Naravno da nam je potrebna tehnologija, ali nam ne trebaju igre u kojima su ubice glavni likovi. Činjenica je da većina tih igrica, gde se broje mrtvi i tako stiču poeni, dolazi iz SAD, problem je odavno globalni i sa njim se suočavaju sve razvijene i zemlje u razvoju. Tehnologija je kroz istoriju uvek nosila pretnju, ali je na čovečanstvu odluka da li će ona služiti njemu ili on njoj.

Milijarde profita

NA pitanje da li je otvorena Pandorina kutija, profesor dr Rudolf Henzel odgovara da će vreme samo pokazati, ali da sumnja da će biti političke volje da se te "igre" odmah zabrane. Smatra, takođe, da mediji neće preuzeti odgovornost i da medijske grupe neće želeti da se odreknu milijarda profita.

- Mnoge medijske korporacije deo su vojnoindustrijskog kompleksa. Oni veličaju rat, falsifikuju istoriju, huškaju omladinu na "odmetničke države" i "neprijatelje" i zarađuju milijarde. Zbog svega toga ne mogu da budem optimista - kaže naš sagovornik.

Odrasli da budu uzori

DILEMU kako vaspitati decu da budu humani i izgraditi barijere njihovoj potencijalnoj zavisnosti od igrica, naš sagovornik ističe da "odrasli treba da budu uzori deci u pogledu korišćenja elektronskih medija, posebno mobilnih telefona i da ih učimo vrednostima koje vode do suživota u zajednici". Ali, dodaje, kakva korist od zakona ili strogih pravila, ako ih ne poštuju medijski, niti kreatori na društvenim mrežama, a često ni roditelji ni vaspitači.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KNAUS: Francuska i Nemačka blokiraju glasanje o Prištini u Savetu Evrope, Vučić efektno apelovao na Makrona