130 GODINA OD PRVOG RADNIČKOG PROTESTA U SRBIJI: Prvi maj će biti obeležen šetnjom do spomenika Dimitriju Tucoviću

V.C.S.

30. 04. 2023. u 21:00

PRVA prvomajska proslava u Srbiji održana je 1893. godine, u Beogradu, ispred kafane "Radnička kasina". Bilo je to samo četiri godine pošto je na kongresu Druge internacionale u Parizu odlučeno da se 1. maj ustanovi kao radnički praznik, u znak sećanja na američke "drugove", koji su u sukobima sa policijom stradali u Čikagu, na demonstracijama, 1. maja 1886.

130 ГОДИНА ОД ПРВОГ РАДНИЧКОГ ПРОТЕСТА У СРБИЈИ: Први мај ће бити обележен шетњом до споменика Димитрију Туцовићу

Foto: Wikipedia

Povod za proteste američkih trudbenika bio je zahtev za osmočasovno radno vreme, određivanje minimalne cene rada i druga prava.

U vreme kada je prva prvomajska povorka zakoračila beogradskim ulicama, Srbija je i dalje bila pretežno zemlja seljaka. Bukvalno 90 odsto stanovništva živelo je u ruralnim sredinama, a fabrika sa više od 500 zaposlenih jedva da je bilo.

Na tom prvom prvomajskom protestu, pre 130 godina, ljudi su nosili crvene trake s parolom "Proleteri svih zemalja, ujedinite se!" Uz zvuke "Marseljeze", pred kafanom se postrojila povorka, ali se ubrzo ispred njih stvorio špalir žandarmerije.

Foto: Wikipedia

 


Učesnici su se razišli, osim sedamnaestorice najupornijih, obućara, koji su, okruženi dvostrukim redom žandarma, krenuli ka Topčideru. Tamo je pročitan pozdrav socijaliste Vase Pelagića mladom srpskom proletarijatu, nakon čega je zbor rasteran.
Prve masovnije demonstracije na Praznik rada organizovane su 1905. godine, prvo na beogradskim ulicama, a zatim na Topčideru, a već sledeće godine desila se i prva obustava rada.

CVETKOVIĆ NA RADNIČKIM SKUPOVIMA

ZANIMLjIVO je da je među političarima koji su se posebno angažovali za poboljšanje uslova života radnika pre Drugog svetskog rata bio Dragiša Cvetković, koji je tu video potencijalno stranačko članstvo. Kao ministar rada, redovno je prisustvovao skupovima Međunarodnog biroa rada u Ženevi.

Posle Prvog svetskog rata razvija se industrija i, samim tim, jača radnička klasa, a u zemlji se osećaju i odjeci Oktobarske revolucije. Tako Praznik rada dobija na značaju. Već 1920. u svim većim gradovima i varošima Kraljevine SHS održani su masovni protestni skupovi i demonstracije, a posle izbora te godine, Komunistička partija ulazi u parlament kao treća po broju osvojenih glasova. Međutim, već krajem godine vlada donosi "Obznanu" kojom joj je zabranjen rad. Sve do Drugog svetskog rata bili su zabranjeni i prvomajski protesti.

Povodom Prvog maja i 130-godišnjice prvog protesta, Savez samostalnih sindikata Beograda organizuje tog dana, u 10 časova, performans, koji će biti izveden na platou ispred Doma omladine. Nakon toga kolona će krenuti ka Slaviji, gde će rukovodstvo SSSS položiti cveće na spomenik Dimitrija Tucovića.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024