ZA 75 DANA POBILI 35.000 CIVILA: Tamnu stranu oličava zloglasni general Franc Beme, a svetlu Diana Budisavljević

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

06. 10. 2022. u 11:22

U ISTOM prostoru gde je, u februaru 1946, suđeno najvišim oficirima Vermahta za ratne zločine počinjene na tlu Jugoslavije u Drugom svetskom ratu (zgrada Kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici u Beogradu), u sredu je premijerno za srpsku publiku, prvi put van Austrije, prikazan film "Dva lica rata" Zorana Dobrića, u produkciji austrijske državne televizije ORF.

ЗА 75 ДАНА ПОБИЛИ 35.000 ЦИВИЛА: Тамну страну оличава злогласни генерал Франц Беме, а светлу Диана Будисављевић

Foto: Arhiva

Prvo lice rata je crno i simbolizuje ga general Franc Beme, kojeg je Hitler lično postavio za glavnokomandujućeg okupacionom zonom u Srbiji i koji je za samo 75 dana komandovanja odgovoran za streljanja gotovo 35.000 ljudi. Drugo lice je belo, lice Diane Budisavljević, koja je spasla hiljade srpske dece iz ustaških logora u NDH.

Malo se zna da su masovna steljanja u Srbiji 1941. mahom počinili Austrijanci, kojih je bilo oko dve trećine u komandnom i vojnom kadru Vermahta na ovom prostoru. Učestvovali su u streljanjima u Kragujevcu, Kraljevu i Dragincu, gde je ubijeno više od 3.000 ljudi, od čega 305 dece do 10 godina. Samo Samo u Cikotama njih 183!

Zoran Dobrić, Foto privatna arhiva

Zoran Dobrić

- General Beme je postavljen za glavnokomandujućeg po ličnom Hitlerovom naređenju, jer se znalo koliko mrzi Srbe još od Prvog svetskog rata - kaže za "Novosti" autor Zoran Dobrić, novinar i istraživač ORF. - Beme je potpisao naređenje o odmazdama: 100 Srba za jednog ubijenog vojnika Vermahta i 50 za ranjenog. Odmah je pozvao saborca iz Prvog rata, komandanta 342. pešadijske divizije Valtera Hinghofera, koji stiže iz Francuske u Šabac. Dotle su na tom području angažovani trećepozivci, a sada mladi Austrijanci.

Foto: Arhiva

Franc Beme

Oko Loznice četnici i partizani su zajedno formirali prvu veliku slobodnu teritoriju u Evropi, koju je trebalo uništiti. Streljanja po Bemeovom naređenju kreću u Šapcu 11. oktobra: ubijeno je više od 800 Jevreja i oko 100 Srba i Roma. Snage Vermahta idu prema Krupnju, a kod mosta na Jadru dočekuju ih paljbom četnici. Kod jednog ubijenog borca nađena su dokumenta (tuđa) iz kojih se vidi da je iz sela Jarebice kod Draginaca. Osveta je strašna!

- Vojnici su išli u tri reda, u prvom su bili puškomitraljesci, u druga dva naoružani puškama. Pucali su u hodu na sve što mrda. Broj ubijenih je daleko premašio 3.000, ali nikada nije utvrđen, jer su se tu, bežeći pred vojskom iz Šapca i Loznice, sklonile i srpske izbeglice iz Bosne - priča Dobrić.

Foto: Z. Dobrić

Miodrag Joksimović

Ljudi iz okolnih sela namamljeni su da dođu u Draginac po nemačka dokumenta. Zatvoreni su u školu, crkvu i po privatnim kućama i u grupama izvođeni na streljanje.

Miodrag Joksimović imao je 12 godina, njegova sestra 17. Poslednje svedočenje dao je za Dobrićev film. Vojnici su njega i sestru našli u podrumu. Nju su ubili, a njemu  je metak probio vilicu. Misleći da je mrtav, otišli su. Neka devojčica ga je našla i na leđima odnela do drugog sela.

- Austrijanci su se nekako "provukli", jer su ovde vojnike Vermahta zvali Švabama, pa se mislilo da su svi Nemci. Ovaj film je prvi slučaj da se u jednoj zapadnoervopskoj zemlji govori o onome što se dešavalo na teritoriji Srbije i NDH, a da to govori "neko treći" - kaže Dobrić, i dodaje da u poslednjih 33-34 godine u Austriji nije suđeno nijednom bivšem nacisti za ratne zločine, a otkriveno je više njih. Ipak, za vreme Drugog svetskog rata bilo je i Austrijanaca koji su se protivili nacistima i završili u koncentracionim logorima, poput Mauthauzena i Aušvica.

Foto: Arhiva

Diana Budisavljević

Kada je reč o humanoj strani, iza koje stoji Diana Budisavljević, mnogo toga je poznato. Ipak, Dobrić otkriva da je ona morala da se venča sa Julijom Budisavljevićem po drugi put 1941. u zagrebačkoj crkvi Svetog Marka, po katoličkim običajima, iako su se 1917. venčali u Insbruku. To pokazuje koliko se plašila, pa ipak se žrtvovala.

Pominje, takođe, imena nacista koji su joj pomogli u spasavanju srpske dece. Identitet izvesnog gospodina Hekera nikada nije otkriven, a pomogao joj je da spase sve ljude iz voza koju su Austrijanci vratili ustašama kao radno "neupotrebljive". Među njima je bilo 400 dece.

Foto: Z. Dobrić

Fotografije žrtava na zidu crkve

Austrijski grof fon Kocijan bio je Diani veza do Austrijanca , vojnog izaslanika Vermahta u Zagrebu, generala Gleza Horstenaua. Upravo su njih dvojica urgirala kod zloglasnog Slavka Kvaternika, ratnog druga iz Prvog rata, da ubedi sina Didu da Diana dobije dozvolu za spašavanje.

OTKRIĆE

DO Dobrićevog filma mislilo se da je broj žrtava u vreme Bemeove vladavine bio do 25.000. On je, međutim, u Berlinu otkrio dokument koji je lično Beme potpisao i iz kog se vidi da ta brojka premašuje 34.000.

- Izvršen je pritisak i na Stepinca i Pavelića, pa je posle toga i Karitas počeo da udomljava decu, uz ustašku propagandu da su ih roditelji ostavili - kaže Dobrić.

"Dva lica rata" biće prikazana na našoj nacionalnoj televiziji 7. oktobra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (4)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!